Agronomski fakultet u Zagrebu postao je 28. travnja središte hrvatskog vinarstva i vinogradarstva. Treće izdanje Cro-Vin stručne vinogradarsko-vinarske konferencije u organizaciji Hrvatskog vinogradarsko-vinarskog društva, Agronomskog fakulteta i Gospodarskog lista, okupilo je vodeće stručnjake, znanstvenike i proizvođače koji su raspravljali o kritičnom smanjenju vinogradarskih površina, ali i predstavili najmodernija tehnološka rješenja.
Dobrodošlicu na Agronomski fakultet svim sudionicima izrazio je dekan fakulteta, prof. dr. sc. Aleksandar Mešić koji je istaknuo doprinos i odgovornost znanosti u pronalaženju rješenja na goruće probleme sektora i primjenu tehnologije koju donosi budućnost.
Agronomski fakultet je vodeća hrvatska znanstvena i sveučilišna ustanova s više od 105 godina tradicije u istraživanju i unapređenju vinogradarstva i vinarstva u Hrvatskoj i ključna smo institucija u razmjeni znanja između znanstvene zajednice i praktičara. Osim toga svake godine tržištu rada isporučujemo do 20 magistara vinogradarsko-vinarske struke, napomenuo je dekan Mešić.
Znanje koje stvara razliku
U ime Hrvatskog vinogradarsko-vinarskog društva (HVVD) okupljene je pozdravila i predsjednica izv. prof. dr. sc. Ana-Marija Jagatić Korenika koja je naglasila da HVVD i Cro-Vin konferencija povezuju sve koji se neposredno bave vinogradarstvom i vinarstvom radi promicanja znanstvenih i stručnih spoznaja na tom području, dodatne edukacije, zaštite autohtonih i tradicionalnih proizvoda i proizvodnji, zaštite i promicanja općih strukovnih vrijednosti te u konačnici poticanje i razvoj kulture vinove loze i vina na najširoj društvenoj razini.
Konferencija je započela pregledom aktualnog stanja u vinogradarstvu u izlaganju ravnatelja Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo dr. sc. Darka Cenbauera (HAPIH) i situacije na tržištu vina koju je predstavila Žaklina Jurišić (HGK). Kao zaključak njihovih izlaganja može se istaknuti da površina pod vinovom lozom kontinuirano pada i trenutno je u Hrvatskoj nešto više od 16 tisuća ha vinograda. Svaka treća boca na policama trgovina u Hrvatskoj dolazi iz uvoza. Istovremeno izvoz hrvatskih vina pokazuje da imamo kvalitetan proizvod.
Podaci o tržištu i stalnom smanjenju površina pod vinovom lozom u Hrvatskoj poslužili su kao uvod u dinamičnu panel raspravu na kojem su svoje viđenje i razloge za trend smanjenja vinogradarskih površina u Hrvatskoj iznijeli prodekan na Agronomskom fakultetu prof. dr. sc. Darko Preiner, Juraj Orenda, voditelj Službe za vinarstvo i uređenje tržišta u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, kao i njegova kolegica Nataša Puhelek Puština, načelnica sektora za stručno savjetovanje u poljoprivredi. Na panelu su sudjelovali i Tomislav Panenić iz udruženja Graševina Croatica i Suzana Operman iz Bregovite Hrvatske, te doc. dr. Dario Ivić, voditelj odjela za biljno zdravstvo –Centar za zaštitu bilja (HAPIH) i Manuela Skomeršić, voditeljica Službe restrukturiranje i promidžbu –APPRRR.
Panelisti su u svojim izlaganjima analizirali uzroke negativnih trendova, pokušavajući definirati konkretne mjere za preokret situacije, pa je tako Tomislav Panenić naglasio problem “poplave” jeftinih vina upitne kvalitete na policama trgovačkih lanaca koje se prodaje po cijenama koje ne pokrivaju ni trošak same staklene boce.
Zapitao se: kako je moguće da na našem tržištu imamo vina s cijenama ispod dva eura, dok istovremeno troškovi proizvodnje, energenata i ambalaže rastu u nebo? To nije tržišna utakmica, to je destrukcija domaćeg vinogradarstva.
Suzana Operman je naglasila kako zlatna žutica stvara velike probleme vinarima iz gotovo svih kontinentalnih županija i da su potrebna bolja rješenja kako bi se spriječili gubici u vinogradima. Darko Preiner je rekao da znanost traži odgovore i rješenja za probleme, a zlatna žutica pojavila se i u matičnim nasadima iz kojih se uzima plemka za daljnje razmnožavanje pušipela u Međimurju iz projekta Agronomskog fakulteta i da je preduvjet za razvoj i opstanak uspostava zdravih matičnjaka. U raspravu se uključio i Ivica Delić, načelnik Sektora fitosanitarne politike u resornom ministarstvu i naglasio nove programe financiranja matičnjaka i rasadnika za bezvirusne i zdrave cijepove, a Dario Ivić je napomenuo da vinari u Francuskoj već desetljećima žive i rade uz problem zlatne žutice za koju trenutno nema lijeka. Nadležne službe su svjesne prijetnje i sustav se nastoji poboljšati, ali ključna je komunikacija svih uključenih kako bi se zaraza ograničila i kako bi štete bile minimalne. Za razvoj vinogradarstva je bitno što bolje informiranje i ulaganje u digitalizaciju, kako je napomenula Nataša Puhelek Puština.
Što se tiče ulaganja i natječaja iz Vinske omotnice, Manuela Skomeršić navela je da su u razdoblju od 2014-2026. objavljena 54 natječaja po kojima je u mjerama/intervencijama iz sektora vina odobreno 843 projekta i 163 korisnika u kriznim mjerama. Do kraja 2025. godine je završeno i isplaćeno 608 projekata i 163 korisnika kriznih mjera. U 2026. godini objavljena su četiri natječaja koja su zatvorena u travnju. Ukupna alokacija od 2014. do 2025. bila je 131,4 milijun eura. Odobreno je 112 mil.eura i isplaćeno je 70 milijuna eura. Prosjek iskorištenja iznosi 53%.
Dr. sc. Silvio Šimon, načelnik Sektora za provedbu mjera i intervencija ruralnog razvoja, naglasio je da se uz sredstva iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina, proizvođači mogu javiti i na ostale intervencije, poput 73.10 za primarnu proizvodnju koja će se raspisati tijekom svibnja.
Znanost u službi otpornosti vinograda
U sekciji “Vinogradarstvo (Znanost u praksi)”, fokus je bio na prilagodbi klimatskim promjenama. Dr. sc. David Gluhić istaknuo je ulogu mikorize kao odgovora na stres u vinogradu, dok je talijanski stručnjak dr. sc. Fabrizzio Battista prezentirao rješenja za borbu protiv toplinskog i vodnog stresa. Zanimljiva istraživanja o utjecaju kasne rezidbe na prinos i kvalitetu grožđa predstavio je prof. dr. sc. Mato Drenjančević (FAZOS). Suvremene strategije zaštite i novi fungicid na našem tržištu Enervin® Pro, predstavio je Ivan Naimarević, mag. ing. agr. iz tvrtke BASF, a o učinkovitosti fungicida Zorbec Vinabel i TORA folijarne ishrana govorio je Pave Ninčević, mag. ing. agr. iz Agrochem MAKSa.
Posebno su odjeknula predavanja o digitalizaciji i održivosti. Augustin Jelušić iz Alti Agra objasnio je kako dronovi i umjetna inteligencija kroz platformu Vineyard Angel mijenjaju svakodnevicu u vinogradu, dok su prof. dr. sc. Marko Karoglan i Dinko Polić predstavili koncept agrosolara – spoj proizvodnje energije i grožđa.
Nova era vinarstva: od dealkoholizacije do AI klasifikacije
Vinarski dio konferencije donio je uvid u biotehnološke inovacije. Izv. prof. dr. sc. Natka Ćurko govorila je o parcijalnoj dealkoholizaciji vina, temi koja postaje sve važnija zbog trendova smanjenja alkohola u vinu, dok je Nenad Maslek predstavio proizvodnju vina bez sumpornog dioksida (SO2). Mogućnosti prerade komine loze objasnio je Mario Jakobović, a pozornost je privuklo i predavanje Ive Ivančić a o novim sojevima kvasaca za modulaciju kiselosti, kao i prof. dr. sc. Ane Jeromel o senzornim svojstvima PIWI sorata, temi središnjeg priloga ovog broja Gospodarskog lista. Znanstveni vrhunac sekcije bila je prezentacija o modernoj klasifikaciji vina pomoću spektroskopije i umjetne inteligencije (DRL), koju su održali prof. dr. sc. Predrag Novak i izv. prof. dr. sc. Ana-Marija Jagatić Korenika.
Konferencija je, uz bogat edukativni program, pružila priliku za umrežavanje i neformalne rasprave. Zaključak sudionika je jasan: hrvatsko vinogradarstvo se nalazi pred velikim izazovima, ali sinergija znanosti, novih tehnologija poput dronova i agrosolara, te pametan odabir sorata, put su prema opstanku i konkurentnosti na globalnom tržištu. Sudionici su mogli kušati i vina predstavljenih PIWI sorata i u opuštenoj atmosferi nastaviti razmjenu iskustava.
Potpisi slika:
Naslovna
Foto: Igor Grahovac
