Ako vam pojam ‘’Zagorje’’ još uvijek stvara asocijaciju na stare kleti i kiselo vino, krajnje je vrijeme da se uputite na ovu destinaciju i uvjerite se u suprotno. Zagorski bregi naočigled napreduju i postaju nezaobilazna turistička destinacija kontinentalne Hrvatske, koja živi svih 365 dana u godini, a omjer domaćih i stranih gostiju je 50:50 %. Veliku ulogu u tome igraju autohtona gastronomija i vrhunsko vino, među kojima se ističu pjenušci i autohtone sorte kao što je starohrvatska belina, koja je dokazani roditelj čak 80 svjetskih sorata.
Veliku zaslugu za razvoj vinskog turizma u ovoj regiji zasigurno imaju dva vinska velikana – Boris Vuglec i Tomislav Bolfan. Za razliku od mnogih vršnjaka koji su početkom 2000-ih napuštali rodno Zagorje i tražili za sebe bolje prilike u Zagrebu, Vuglec je donio hrabru odluku da sagradi imanje na obiteljskoj ostavštini u selu Vugleci. U početku nije bilo nimalo lako, jer je samo otkup usitnjenog zemljišta trajao dvije godine, no danas je ponosni vlasnik najpoznatijeg zagorskog izletišta. Vinogradi, od čijeg grožđa nastaju vrhunska pjenušava i mirna vina, prostiru se na oko 12 ha površine, dok su hiže i kleti preuređeni za smještaj 50 gostiju. U staroj gospodarskoj zgradi smjestio se restoran s ukusnom, tradicionalnom hranom, ali i sala za sastanke u kojoj se često odvijaju poslovna događanja. Tu su i sportski tereni, grijani vanjski bazen i sunčalište s najljepšim pogledom na zelene zagorske brege.
Ako odlučite provesti vikend na Vuglec Bregu, teško se možete odlučiti za samo jedno jelo: domaća pašteta od pačje jetre, purica ili patka z mlincima, teletina ispod peke, domaća salata, štruklji, štrudle itd. samo su mali dio ponude.
A vina? Potpis kuće svakako su vrhunski pjenušci, koji dolaze u čak šest etiketa, u varijantama od brut nature do ‘demi seca.’ Tu su i mirna vina, među kojima su sorte sauvignon blanc, rajnski rizling, graševina, chardonnay, crni pinot te cabernet sauvignon. Za stilski potpis svih Vuglec vina zaslužna je Jasminka Šaško, jedna od najboljih zagorskih enologinja, koja ima i mali obiteljski vinograd s vinskom etiketom Jaswin.
Zlatna žutica uzela danak u vinogradima
Na drugoj strani Zagorja smjestio se Bolfan vinski vrh, mjesto na kojem se njeguje suživot čovjeka i prirode. Tomislav Bolfan, uspješan poduzetnik, ovo je mjesto osjetio kao točku svog novog početka te se u samom startu opredijelio za ekološki način proizvodnje i model niske intervencije. S proizvodnjom od oko 100.000 butelja godišnje, brzo se pozicionirao kao jedan od važnijih vinara Bregovite Hrvatske, a njegova su se pitka, pristupačna, ali znalački napravljena vina „dobro primila“ kod publike. Bolfan vinski vrh nudi profinjenu kuhinju u kojoj se podjednako njeguju estetika tanjura i kvaliteta namirnice. Stoga je najbolje prepustiti se vođenom kušanju kroz pet, a ponekad i deset slijedova hrane i vina.
Hrana se sezonski mijenja pa, ako želite kušati proljetni meni na kojem se, primjerice, nalazi bruschetta s namazom od suhog dimljenog mesa, salatom, ukiseljenim povrćem I majonezom od bučinog ulja, domaća goveđa juha, svinjski file s ječmom i umakom od gljiva uz povrće na maslacu, rib-eye steak s pečenim krumpirom i kroketima od sira te domaći cheesecake, tada svakako pođite u Zagorje. Od nedavno Bolfan vinski vrh u ponudi ima i salu kapaciteta do 70 osoba, koja je smještena iznad podruma u kojem odležavaju pjenušci. U planu je povećanje smještajnih kapaciteta za šest soba, ali zlatna žutica vinove loze je uzela danak i u vinogradima Zagorja.
Nove kušaonice, stare sorte
Za ekološki pristup odlučio se i Robert Kopjar, čija se nova vinarija smjestila u mjestašcu Pece, na granici Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije. Vinarija Kopjar odmah je po dolasku na tržište privukla pažnju iznimnom kvalitetom rajnskog rizlinga i sauvignona. Postojanost te kvalitete danas, desetak godina kasnije, potvrđuju zlatno i srebrno odličje osvojeno na prestižnom međunarodnom natjecanju Concours Mondial de Bruxelles Sauvignon Selection 2026, na kojem je sudjelovalo više od 1000 uzoraka.
Osim sauvignona i rizlinga, u vinogradima Kopjar rastu još i zeleni silvanac, graševina, žuti muškat, chardonnay, manzoni, cabernet sauvignon i crni pinot. Uskoro će se među njima naći i starohrvatska belina, autohtona zagorska sorta čiji je proces revitalizacije započeo 2006. godine, a danas se s ciljem komercijalizacije sadi u nekoliko renomiranih zagorskih vinarija. Najveću zaslugu za revitalizaciju starohrvatske beline ima vinarija Vitus, smještena u Svetom Križu Začretju, koja je u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu te uz podršku Krapinsko-zagorske županije ušla u ovaj iznimno važan projekt.
Maletić: Važan gospodarski učinak autohtonih sorata!
Starohrvatsku belinu, naime, nazivaju Casanovom među sortama, jer je dokazano da je roditelj 80 značajnih svjetskih sorti vinove loze, među kojima su chardonnay, rizling i frankovka. Početkom 21. stoljeća našla se na rubu izumiranja te je spašena upravo zahvaljujući ovom projektu. Osim starohrvatske beline, u projektu revitalizacije našle su se i druge autohtone sorte Zagorja poput volovine crvene, kosovine modre, beline svetokriške, dišeče ranine i sl. Vrhunska vina i pjenušce od ovih sorata trenutno možete naručiti putem web shopa. No, Darko Bratković, vlasnik vinarije i glavni enolog Mladen Kantoci, najavljuju skorašnje otvorenje kušaonice u obnovljenoj kuriji u Sv. Križu Začretju, koje se očekuje krajem lipnja. Uz to, pokrenili su i proizvodnju loznih cijepova, koja iznosi 100.000 komada po turnusu, a 10 posto je čine autohtone sorte.
Brojne autohtone sorte Hrvatskog zagorja bile su nepravedno zapostavljene, a danas od njih možemo dobiti vina koja su upravo ono što tržište najviše traži. Starohrvatska belina zbog dobrih kiselina daje izvrsne rezultate u pjenušcima, čiji se udio u ukupnoj proizvodnji vina u svijetu kontinuirano povećava, ističe prof. dr. sc. Edi Maletić, voditelj projekta revitalizacije.
On je istaknuo veliki problem američkog cvrčka u ovim krajevima, ali i gospodarsku važnost autohtonih sorata vinove loze, koje su kod nas najbrojnije u Dalmaciji, ali ih ima i u Zagorju. Između brojnih belina, istaknuo je malu belinu i dišeču raninu, a puno očekuje i od crnjaka – modre kosovine!
To su vina koja se tradicionalno piju u ovim krajevima, a i moderni trendovi potrošnje vina, niži alkoholi, kao i pjenušci im idu na ruku, drži naš vodeći stručnjak za autohtone sorte.
Hiža vinove loze u Radoboju
Starohrvatsku belinu u svom portfelju imaju i neke manje vinarije, među kojima i vinarija Grozaj, čija smo vina i izvrstan liker od zweigelta, kojeg autor u šali naziva zagorskim teraninom, ušali u Hiži vinove loze u Radoboju. Upravo je u tom malenom zagorskom mjestašcu pronađena najstarija okamina vinove loze u Europi, stara između 12 i 14 milijuna godina. To je samo jedan od pokazatelja da je vino na ovim prostorima bilo neodvojivo od gospodarstva i ljudske svakodnevice.
U Radoboju se nalazi i Hiža štruklji, restoran koji uz redovnu ponudu tradicionalne hrane nudi širok izbor ovog zagorskog specijaliteta, koji je, zajedno s bagremovim medom i puricom z mlincima, zaštićen na razini EU. Tamo možete kušati klasične štruklje zapečene u vrhnju, pečene štruklje, ali I voćne varijante s višnjom, jabukom i borovnicom. Uz njih se savršeno sljubljuju vina JasWin, koja potpisuje enologinja Jasminka Šaško, aktualna predsjednica udruge Vino Zagorje. Našao se tu majstorski vinificiran polusuhi rosé, kupaža cabernet sauvignona, blaufränkischa, kavčine i zweigelta, ali i kupaža Zagorski bregi, koju je moguće naći i u portfelju drugih zagorskih vinara.
Ideja je bila napraviti pitko, mlado vino koje je tzv. field blend – napravljeno od svega onoga što se tradicionalno može naći u malom zagorskom vinogradu. Tu su obično graševina, sauvignon, rizling i silvanac te autohtone sorte poput raznih belina, šipona i kraljevine. Kroz ovu zajedničku etiketu na razini udruge željeli smo potaknuti manje proizvođače da se aktivno uključe u vinsku scenu i počnu raditi na kvaliteti svojih vina, ali i odati priznanje tradiciji, s obzirom na to da su se u Zagorju vina oduvijek radila na takav način, objašnjava Šaško.
Osim od povijesti, vino je u Zagorju nemoguće odvojiti niti od zemljopisa! Čaroban je to pejzaž sastavljen od zelenih brega, a na gotovo svakom od njih su vinograd i klet. Ukoliko ste željni upravo tog autentičnog vinsko-geografskog iskustva, utoliko je najbolje da se uputite u malu vinariju Prekratić, gdje možete kušati field blend pjenušac, kao i mirni sauvignon, graševinu, rajnski rizling i frankovku. Miljenko Prekratić ne krije da i dalje voli popiti dobar gemišt, kada treba cijeli dan ostati na nogama, ali i zapjevati!
Spašeno zadnjih 20 trsova sokola
Zagorje ima još autohtonih sorata! Sokol je, naime, autohtona sorta usko vezana uz područje Klanjca, a od izumiranja je spašena s doslovno 20 trsova pronađenih u samostanu u blizini Klanjca. Danas ovu sortu vrlo uspješno vinificira vinarija TRS Sever, a tko god ju je kušao ostao je ugodno iznenađen punoćom tijela i užitnošću na nepcu.
Mi smo je kušali u čarobnom interijeru restorana Zelenjak-Ventek, smještenog nedaleko Kumrovca. Kreativna vlasnica Dora Greblički Kos odnedavno je dobila obiteljsko pojačanje u vidu enologinje Mare Miošić, koja je svoje izuzetno znanje doslovno pretočila u tri vinske etikete. Među njima je pjenušac Marshal, napravljen od chardonnaya i šipona, koji se usudio učiniti ono što nijedan zagorski pjenušac dosad nije. Upotrijebiti svjetski poznati ‘’brend’’ kao podlogu za vinski marketing.
U Zelenjaku smo kušali i vina najnagrađivanijeg hrvatskog vinara Borisa Drenškog, vlasnika vinarije Bodren iz Huma na Sutli, specijalizirane za proizvodnju predikatnih vina. S obzirom na klimatske promjene kojima svjedočimo posljednjih desetak godina, riječ je o izuzetno teškoj vinskoj „disciplini“. No, Drenškom ipak polazi za rukom iz godine u godinu stvarati vrhunske predikate od sauvignona, rajnskog rizlinga, rizvanca i traminca. Prepoznavši mikroklimatski potencijal koji jamči visoke kiseline u grožđu, umješni je vinar isti iskoristio kao prednost za proizvodnju predikata u kojima kiselina razbija slatkoću i smanjuje dojam težine.
Ravnodušnima nas nisu ostavila niti voćna vina Kupilek, od kupine i maline, koja su osim za naša nepca izuzetno dobra i za zdravlje. Kupina je, naime, ljekovita od korijena do ploda te se brine za zaštitu od anemije i osigurava nam dovoljne količine vitamina C.
Zagorski Bordeaux
Ako planirate vinski izlet u Zagorje, vinarija Petrač stanica je koju ne želite preskočiti. Vinogradi smješteni na slikovitom Hršak bregu, vješto prenose emocije u svaku od 200.000 vrhunskih butelja koliko ih se svake godne proizvede sa uskoro 20 ha vinograda pod redateljskom palicom enologa Igora Horvata. Za razliku od ostalih vinarija, 75 posto nasada ovdje čini crni sortiment, među kojim prevladavaju cabernet sauvignon, merlot i cabernet franc. Od bijelih sorata tu je chardonnay, koji služi kao baza vrhunskom pjenušcu Bregh, te graševina.
U Petračev vinski podrum, gdje dominira stara preša, silazi se velikim liftom do razine minus tri, a jednako nas se snažno dojmila i kušaonica u kojoj, uz vrhunska vina, možete kušati i suhomesnate delikatese iz vlastite proizvodnje svinja, goveda i divljači na 50 ha zemljišta. Svi znamo da nije dobro voziti i piti, naročito ne po zagorskim bregima. Stoga nemojte ograničiti svoj posjet Zagorju na jedan dan, izdvojite barem jedan produženi vikend. Smještaj, osim kod Vugleca ili Bolfana, možete potražiti u jednom od 10 hotela ili još bolje među više od dvjestotinjak luksuznih kuća za odmor, ali i brojnih toplica, kojima se Zagorje iznimno ponosi.
Foto: Marinko Petković
