Zamjetno je kako se posljednjih godina javljaju duža sušnija razdoblja praćena visokim temperaturama zraka. Pojedinih godina takva se razdoblja javljaju već krajem travnja ili početkom svibnja, što ima negativan utjecaj na proizvodnju povrća, bilo da se ono tek sije ili sadi (plodovito povrće) ili da je u punoj vegetaciji i pred početak cvaatnje (npr. grašak). Sušna ljeta su isto tako sve češća, a oborine rijeđe, ali intenzivne.
Kako bi se smanjio negativan utjecaj visokih temperatura povrću je potrebno osigurati dovoljne količine vode iz nekoliko razloga:
- Povrtne vrste sadrže između 65 i 97 % vode,
- Imaju intenzivan porast tijekom kratkog vremena,
- Kod većine vrsta korijen se razvija u površinskih 20 do 30 cm tla,
- U slučaju nedostaka vode slabije se usvajaju biljna hraniva.
Transpiracijom i evaporacijom se troši najveći dio vode
Ipak, za rast i prinos troši se samo 0,2 do 0,3 % vode koje biljka potroši, odnosno koja se doda navodnjavanjem. Najveća količina se troši za isparavanje (transpiraciju-hlađenje biljaka pri visokim temperaturama), a dio se gubi isparavanjem s površine tla (evaporacija). Optimalan sadržaj vode u tlu za većinu povrćarskih kultura iznosi oko 60 do 90 % poljskog vodnog kapaciteta (PVK).
Najveće zahtjeve za vodom imaju paprika, rajčica, kupus, celer te krastavac, dinja i lubenica.
Kako povrću osigurati dovoljno vode?
Postizanje optimalne opskrbljenosti tla/biljaka vodom, ali također i povećanje iskoristivosti vode iz tla može se postići na nekoliko načina. Malčiranjem polietilenskom folijom ili organskim malčem smanjuju se gubici vode evaporacijom. Korištenjem sustava za navodnjavanje kapanjem voda se dodaje uz biljku, čime se postiže bolje iskorištenje; navodnjavanjem pri nižim temeperaturama tijekom jutarnjih ili večernjih sati smanjuju se gubici isparavanjem; izbalansiranom gnojidbom potiče se razvoj korijena koji će dobro koristiti vodu iz tla.
Iako povrtne vrste zahtijevaju različite količine vode u različitim intervalima, za sve je karakteristično da je kritično razdoblje nedostatka vode u vrijeme cvatnje i zametanja plodova/mahuna, zadebljanja korijena/gomoja/hipokotila, formiranja cvata/flavice/lukovice. Kod vrsta sitnog sjemena i dugog perioda nicanja kritičan je nedostatak vode tijekom klijanja i nicanja.
Potrebe nekih povrćarskih kultura za navodnjavanjem te kritična razdoblja tijekom rasta prikazana su u tablici 1. Pri uzgoju u zaštićenom prostoru potrebe su povećane u odnosu na vrijednosti navedene u tablici jer je sve potrebe potrebno podmiriti putem navodnjavanja.
Optimalna količina dodane vode pri navodnjavanju (obrok navodnjavanja) iznosi 15 mm za laka tla, a 15 do 25 mm za teža tla. Za vlaženje površinskog sloja tla dovoljno je 2 do 3 mm. Za vlaženje suhih tala radi lakše površinske obrade ili bolje djelovanje herbicida preporuča se navodnjavanje s 5 mm u obliku kišenja. Za sjetvu ili sadnju je potrebno 10 do 15 mm.
Tablica 1. Potrebe povrćarskih kultura za navodnjavanjemKultura Potreba za vodom Kritično razdolje Grah 25 do 35 mm tjedno u kritičnom periodu* Cvatnja i zametanje mahuna Grašak 5 do 6 mm dnevno u kritičnom razdoblju; 375 mm tijekom uzgoja* Cvatnja, zametanje mahuna i nalijevanje zrna Kupusnjače 350 do 500 mm* Formiranje cvata ili glavice Mrkva 4 do 6 mm dnevno u kritičnom razdoblju Rast i zadebljanje korijena Krastavac 25 mm nakon sadnje; 200 do 250 mm tijekom uzgoja* Cvatnja i zametanje plodova; intenzivno plodonošenje Tikvice 25 mm nakon sadnje; spriječiti isušivanje u kritičnom razdoblju Cvatnja, zametanje i razvoj plodova Patlidžan 25 mm tjedno* Cvatnja, zametanje i razvoj plodova Paprika 25 mm tjedno* (ovisno o tipu tla) Cvatnja, zametanje i razvoj plodova Rajčica 25 mm tjedno* (ovisno o tipu tla) Cvatnja, zametanje i razvoj plodova Salata Spriječiti isušivanje profila tla Klijanje (nicanje) i rast Luk 4 do 5 mm dnevno u kritičnom razdoblju; 25 mm tjedno*; 350 do 500 mm tijekom uzgoja* Formiranje i rast lukovice 
Izvor: Gospodarski kalendar
