Vrlo sitno sjeme peršina i mrkve ugodna je mirisa zbog sadržaja eteričnih ulja.
Kako sve ove kulture imaju mesnati korijen radi kojega ih i uzgajamo, zahtjevaju uzgoj na dobrom strukturnom tlu kako bi se mogli razviti lijepi, pravilni korijeni koji će se lagano vaditi iz zemlje.
Još nije kasno za sjetvu korjenastog povrća
Nabrojene vrste korjenastog povrća spadaju u porodicu štitarki s lijepim, dekorativnim nadzemnim dijelom (posebno kad cvatu). Listove ugodnoga aromatičnog mirisa, posebice peršina i celera, koristimo kao začin, i to u svježem stanju i osušene. U vrtu ili cvjetnom loncu mogu biti posijane kako bismo ih mogli koristiti tijekom sezone bez obzira hoćemo li vaditi korijen. Vrijeme sjetve može biti u više navrata. Mladi listovi mogu se djelomice trgati (ne cijela rozeta) i koristiti, a biljka može rasti i hraniti budući mesnati korijen.
Vrijeme sjetve
Glede sjetve i uzgoja, celer je kultura koja se od nabrojenih vrsta sije najranije jer se jedino on uzgja iz prijesadnica, zbog dugog razdoblja rasta i razvoja.
Pastrnjak je iduća kultura koju treba sijati što ranije. No, mrkva i peršin mogu se sijati u više navrata kako bismo imali što kontinuiranije na raspolaganju svježe listove i mlade korijene tijekom sezone uzgoja na otvorenim gredicama.
Niti jedna od ovih kultura ne voli tlo gnojeno svježim stajskim gnojem. Zato već ujesen treba pripremiti – gnojiti gredice za proljetni uzgoj povrća.
U malim vrtovi ma rokovi sjetve lako se pomiću jer glavni cilj nije dobivanje visokih prinosa i prodaja, nego podmirivanje potreba kućanstva.
U malom obiteljskom vrtu uvijek je dobro uzgojiti začinsko bilje, u koje možemo ubrojiti i mrkvu, peršin, celer i pastrnjak. Korijeni tih kultura oplemenjuju okus pojedinih jela, ali mogu biti i njihov sastojak u većem omjeru, primjerice u nekim varivima. Od njih se mogu pripremati salate (od mrkve ili celera).
Razvojem prerađivačke industrije ove se korjenaste kulture koriste za preradu i sušenje, pa se i uzgajaju na većim površinama u tu svrhu.
Uzgajate li neku od kultura na većoj površini, strogo vodite računa o tehnici uzgoja i njezina usjeva. Bilju koje uzgajamo zbog korijena moramo osigurati kvalitetno strukturno tlo kako bi se lako i pravilno oblikovali lijepi i ujednačeni korijeni. Moraju se brati oprezno – lagano čupati, a to će biti moguće ako su ravni i lijepo oblikovani. Treba izbjegavati ozljeđivanje korijena . Osim toga, posebice pazite na korištenje herbicida i sredstava za zaštitu bilja. Ostatci tih sredstava mogu loše utjecati na korijen koji “povuće” iz tla neželjeni miris zaštitnih sredstava ili za ostale otrove.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakJapanske prepelice – jednostavan i brz uzgoj
Sljedeći članakLjetna hranidba stoke
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.