Kvalitetnom i dovoljnom količinom krme stoka se može zaštititi, ali je pritom važna vrsta i njihova hranjiva vrijednost. Pitanje je jesu li grla hranidbom dobila sve potrebne sastojke, ne samo za svoje zdravlje već i za određenu proizvodnju.
Zbog toga je zadaća znanosti o hranidbi domaćih životinja da odredi ne samo potrebnu količinu krmiva već i vrijednosti glede sastava za vrstu i kategoriju stoke, kako bi hranidba bila dostatna, kvalitetna, potpuna i najekonomičnija.
Potrebne hranjive tvari u organizam životinje dospijevaju izvana, a biljnog su i manje životinjskog podrijetla.
Te hranjive tvari (sastojci) nužne svakoj životinji, prvenstveno stoci, svakako su bjelančevine (proteini), šećeri (ugljikohidrati), celuloza, masti, vitamini, a bez vode nema ni života.
Krma mora sadržavati i tvari dobivene prirodnim putem, ali i umjetnim dodavanjem deficitarnih tvari kojih u biljci nema.
Tijelo biljaka i životinja sastoji se od C, H, O, N, S, P, Ca, Na, K, Mg, Fe, J, Cl, Si, Mn i dr. Biljke sadržavaju više kisika (O), a životinje više (C) ugljika.
Životinja ne može poput zelenih biljaka pomoću klorofilne asimilacije pretvarati anorganske sastojke u organske.
Hrana (krma) je širi, a hranjivo (krmno) uži pojam. Hranjiva sadržavaju vodu i suhe tvari, sastavljene od neorganskih i organskih materija. Neorganska ili mineralna materija je pepeo koji ostaje nakon sagorjevanja. Organske materije su dušične (sirovi proteini, bjelančevine) i bezdušične (ugljeni hidrati sirove masti).
Biljke i životinje sadržavaju slične sastojke, kao što su:
– dušične tvari
– bezdušične tvari
– minerali (rudne tvari)
– vitamine
– nužnu vodu.
U biljnoj krmi prevladavaju ugljični hidrati, škrob i vlakna, a u životinskom su organizmu od ugljičnih hidrata samo glikogen i grožđani šećer. Vrlo su različite bjelančevine životinjskog šećera. Vrlo su različite bjelančevine životinjskog organizma.
Utovljena grla sadržavaju manje vode od mršavih, a starija manje od mlađih. Debele svinje sadržavaju 43 a jako utovljene 37 % vode. Novorođeno tele sadržava 75 – 80 % vode.
Najmanja količina masti kod životinja može biti 5 % žive tjelesne mase. Mineralnih tvari sadržava 2 – 6 %, pr. kod goveda Ca 1,33 %, P 0,74 %, Na 0,16 %, K 0,15 %, Cl 0,11 %, Mn 0,04 %, S 0,15 % i Fe 0,013 %.
Postotak bjelančevina kreće se između 10 i 20. Starije i deblje životinje sadržavaju manje bjelančevina. I biljni i životinjski organizam sadržavaju slične sastojke.
Koji su to sastojci?
Voda
Voda ispari pri temperaturi između 100 i 105 °C. Trava, voće, repa, krumpir, silaža sadržavaju od 60 do 90 % vode, sijeno, slama i pljeva od 12 do 17 %, zrnje žita od 11 do 15 %, uljane pogače od 9 do 13 %, mlinski otpatci od 9 do 16 %, a uljano zrnje od 7 do 9 %. Krmiva s više od 18 % vode lako se kvare, a najbolje se čuvaju ona sa 14 % vode.
Dušične tvari
Dušične tvari ili sirovi proteini, osim C, H, O i N sadržavaju manje S i P, a neke i Fe. Pod utjecajem kiselina ili fermenata razlažu se na jednostavnije spojeve (najjednostavnije su aminokiseline, od kojih u životinjskom organizmu nastaju životinjski proteini ili bjelančevine). Razne bjelančevine (tj. tvari s dušikom) iz građene su od raznih aminokiselina. Sirovi proteini dijele se na bjelančevine i amide. Bjelančevine se dijele na jednostavne i složene i na proizvode raspadanja.
Jednostavne bjelančevine su albumini, globulini, albuminoidi.
Složene bjelančevine su nukleoproteini, fosfoproteini, hromoproteini.
Amidi su ne bjelančevinasti dušikovi spojevi aspargin, glutamin, alkaloidi.
Krmiva s više probavljivih bjelančevina su vrjednija, od njih se u životinjskom organizmu stvaraju životinjske bjelančevine. Brašno od mesa sadržava oko 50 % probavljivih bjelančevina. Pšenične mekinje sadržavaju 11 %, zrnje žita od 6 do 11 %, trava i do 2 %, a korijenje i gomolji od 0,1 do 1 % probavljivih bjelančevina.
Proteini sadržavaju u prosjeku 16 % dušika.
Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
