Kao što je dobro poznato, mastitiča oboljenja su najraširenija i najskuplja oboljenja o čijim uzrocima, rasprostranjenosti, načinu ispoljavanja i štetama već je mnogo rečeno i napisano. Podsjetiti ćemo samo na to da ta oboljenja mogu biti posljedica infekcije vimena patogenim mikroorganizmima, koji mogu biti dvojakog podrijetla: zarazne patogene bakterije i patogene bakterije iz okoliša. Međutim. mastitis može biti i posljedica djelovanja nekih drugih čimbenika, tzv. faktora okoliša.
Zajednička značajka svih oblika mastitičnih oboljenja je da se u mlijeku izlučuje povećani broj somatskih stanica, da se lučenje mlijeka smanjuje i može i prestati. Međutim, dok se povećani broj somatskih stanica u mlijeku može otkriti na licu mjesta, tj. u staji, pomoću mastitis testa, patogeni mikroorganizmi – uzročnici mastitisa mogu se otkriti samo bakteriološkim pregledom mlijeka koji se obavlja u specijaliziranim laboratorijima.
Što se tiče načina liječenja mastitičnih krava, ono ovisi o prirodi, odnosno o uzroku oboljenja. U slučajevima kada se radi o infekciji patogenim mikroorganizmima, liječenje se temelji na specifičnim lijekovima, obično antibioticima, koji međutim ne djeluju na sve bakterije – uzročnike mastitičnih oboljenja. Ako se radi o prikrivenom (subkliničkom) mastitisu koji se ispoljava samo izlučivanjem povećanog broja somatskih stanica u mlijeku, liječenje se obično svodi na otkrivanje i uklanjanje onih “faktora okoliša” koji bi mogli biti odgovorni za oboljenje; to otkrivanje/prepoznavanje uzroka oboljenja može potrajati, ali najčešće ne zahtjeva upotrebu skupih lijekova.
Upotrebljivost mlijeka mastitičnih krava ovisi o prirodi/uzroku oboljenja. Mlijeko krava čije oboljenje je posljedica infekcije patogenim mikroorganizmima i koje se liječe lijekovima (antibioticima), potpuno je neupotrebljivo sve dotle dok to ne dozvoli veterinar koji je propisao liječenje. Kod prikrivenog mastitisa koji se ispoljava samo izlučivanjem povećanog broja somatskih stanica u mlijeku, upotrebljivost mlijeka ovisi (uglavnom) o broju somatskih stanica.
U novije vrijeme izrađen je jedan novi test za brzo otkrivanje streptokoka i stafilokoka, uzročnika mastitičnih oboljenja, namijenjen testiranju mlijeka mastitičnih krava na farmama. U ovom prikazu opisati čemo samo ukratko osnovne značajke, namjenu, i način primjene tog testa, kojeg su izradili R. Tiddy i G. Verkerk, veterinari iz Novog Zelanda, a za praktičnu primjenu na farmama pripremila hrvatska tvrtka Farmguard. Tim testom, pod nazivom Bac Test Overnighter, može se za vrlo kratko vrijeme utvrditi da li je neka četvrt vimena inficirana prije spomenutim bakterijama, ili je takva infekcija isključena što olakšava izbor i primjenu odgovarajućeg načina liječenja.

Prethodni članakJapanske prepelice – jednostavan i brz uzgoj
Sljedeći članakLjetna hranidba stoke
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.