U praksi najviše odgovara podjela namirnica na temelju njihove biološke vrijednosti, jer se u tom slučaju namirnice svrstane u jednu skupinu mogu međusobno zamjenjivati. Na temelju ovog kriterija, namirnice se dijele u sljedeće grupe: žitarice, mlijeko i mliječni proizvodi, meso, ribe, jaja, masti biljnog i životinjskog podrijetla, povrće i slatkiši.
Pod povrćem se podrazumijevaju dijelovi povrtnog bilja. Na temelju biološke vrijednosti povrće se može svrstati u: lisnato i zeljasto, plodovito i korjenasto, gomoljasto, lukovičasto i mahunasto. Energetska vrijednost salatnog, sirovog povrća je niska i iznosi 25 – 50 cal/100 g, sadržaj proteina je 1 – 4 %, masti 0,4 – – 0,7 % i šećera 3 – 8 %, 90 % vode, a ostatak čine celuloza, mineralne tvari, vitamini i nedovoljno identificirani biološki stimulatori (pr. klorofil, prirodne boje, enzimi, hormoni i dr.). Zbog sadržaja celuloze, sirovo povrće povoljno utječe na pokrete crijeva, rastresitost crijevnog sadržaja (himus) i potpuniju probavu svih vrsta hranjivih tvari. Zanimljivo je da se korištenjem salata u isto vrijeme bolje probavljaju hranjive tvari koje bi, inače, trebalo uzimati u određenom vremenskom razmaku tijekom objeda, a to je razlog da se kod tzv. brze hrane i roštilja salata obvezno poslužuje kao prilog.
Epidemiološki značaj povrća je velik zbog toga što se mnoge vrste, kao što su salata, luk i rotkvica jedu sirove, a uvjeti pod kojima se ove namirnice proizvode, prevoze i prodaju često ne odgovaraju higijenskim normama. Nije rijetkost da se za zalijevanje koristi voda onečišćena organskim tvarima koje sadrže mnoštvo mikroorganizama, često patogenih i parazitskih jaja. Povrće može biti opasno i zato što se u cilju zaštite koriste soli teških metala.
Donosimo kratak pregled nutritivne vrijednosti salatnog povrća.
Rajčica
Zreli plod sadrži 93 % vode, 3,5 % ugljikohidrata, 1 % dušičnih spojeva, 0,33 % masnih tvari i 0,8 % mineralnih soli. Crvena kožica sadrži vitamine A i C, vitamine B kompleksa, amide i aminokiseline oko 0,4 %, te jabučnu, limunsku, vinsku i jantarnu kiselinu i do 0,1 % pektina. Korisna je u terapiji reumatizma i upale zglobova, jer alkalizira krv (terapijska doza je 0,5 l soka dnevno).
U fitofarmakologiji, od svježeg lišća priprema se pristupačan insekticid/baktericid: 2 kg svježeg lišća sitno se nareže i prelije sa 10 l 70 %-tnog alkohola, češće miješajući stoji 3 dana i procijedi. Litra ovog ekstrakta miješa se s litrom vode i dobivenom otopinom prska cvijeće i povrće. Osobito djeluje protiv napada krumpirove zlatice.
Paprika
Plod sadrži vitamin C, vitamine B1 i B2, karotenoidne spojeve, 0,3 % organskih kiselina, proteine i 10 do 15 % ulja. Ljuta paprika sadrži 0,2 % ljekovitog kapsaicina. Znanstveno je dokazano da je paprika univerzalno profilaktičko sredstvo za održavanje dobrog zdravlja.