Štete mogu biti zaista velike u zaštićenim prostorima ako se zaraza pojavi rano na prijelazu iz zime u proljeće. Trulež srži stabljike kod nas se javila u zaštićenu uzgoju, ali se može pojaviti i na otvorenom. Najčešće se javlja u vrijeme neposredno uoči zriobe prvih plodova. Lišće na gornjim etažama gubi turgor. Vršni dio lista mlohavo visi, taj dio često se isuši zadržavajući još jedno vrijeme tamnozelenu boju. Uslijedi kloroza najmlađih listova, koja postupno zahvaća gornju polovicu biljke. Na gornjim etažama primjećuje se gubitak turgora. Na kraju dolazi do kolapsa cijele biljke.

Na površini stabljike, na mjestima gdje izlaze peteljke lista ili ploda, nastaju crtičaste nekroze smeđe boje. Ako na tim mjestima presiječemo peteljku uz rub stabljike, vidjet ćemo svijetlosmeđe obojeno tkivo. U nastavku na vanjskom dijelu pojavljuje se smeđa nekroza duž stabljike. Na uzdužnom presjeku stabljike vidi se posmeđenje srži. U naprednijem stadiju napadnuti su i provodni snopovi, koji također poprimaju smeđu boju. Napadnuti dijelovi vodenasta su izgleda, premda u početku zaraze zadrže konzistenciji. Napadnute biljke mogu stvoriti zračno korijenje dugačko 10-12 mm. Na plodovima ne dolazi do promjena.

Trulež srži stabljike se može razvijati brzo i sporo, što ovisi o hibridu i uvjetima okoline. U prvom slučaju venuće biljke uslijedi nakon petnaest dana, a u drugom biljka nastavi životariti, uz osjetan zastoj u rastu i vremenu sazrijevanju plodova. Bolest se očituje u jačem intenzitetu na rajčici u zaštićenim prostorima. Riječ je o patogenu oportunistu, koji uzrokuje bolest u posebnim i kulturalnim i ambijentalnim prilikama. Kad je u pitanju rajčica, bolest se očituje nakon jakih promjena u temperaturama, prevelike gnojidbe dušikom, povećane vlažnosti okružja. Ovi čimbenici često djeluju istovremeno i sinergistički, uzrokujući prva žarišta zaraze.

U pravilu, bolest se javlja na nekoliko mjesta u zaštićenu prostoru, na mjestima gdje je slaba propusnost tla pa leži voda, ili na mjestima gdje se kondenzira voda na biljkama. Bakterija P. Corrugata izolirana je iz površinskih voda, iz tla i sjemena, koje je dobiveno od inficiranih biljaka. Osim sjemena, primarni izvor zaraze čini se da su površinske vode, koje se koriste za natapanje. Širenje parazita od zaraženih na zdrave biljke dolazi putem rana nastalih prilikom zahvata (pinciranja, berbe škarama, otkidanja donje etaže koja je obavila funkciju).

Prethodni članakVinograd u lipnju
Sljedeći članakOgrozd u kućnom vrtu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.