Cikla dobro uspijeva na dubokim, strukturnim i plodnim tlima jer se u protivnom korijenovi teško razvijaju i izobličuju se. Na laganim, pjeskovitim tlima uzgoj će biti uspješan samo uz natapanje. Osjetljiva je na kisela tla, pa se preporučuje uzgoj na tlima neutralne reakcije gdje pH iznosi od 6 do 7,2. Alkalna tla obično imaju nedostatak mikrohraniva bora, što može rezultirati crnim, drvenastim tkivom u gornjem dijelu zadebljalog korijena.

Dobra opskrbljenost vodom osigurat će ravnomjeran rast i dobru kvalitetu korijena, ali biljka može bez većih posljedica prebroditi i kraća sušna razdoblja. 

Optimalna temperatura nicanja iznosi 15 °C, ali ono može započeti već i na minimalnih 5 °C. Za vegetativni rast pogodne su temperature od 15 do 20 °C te će u takvim uvjetima boja zadebljalog korijena biti intenzivnija.

Postrni usjev

""Za kasniju potrošnju (jesen, zima) cikla se sije isključivo na stalno mjesto krajem lipnja, a sjetva se može produžiti čak do polovice srpnja. Naime, cikla ima relativno kratku vegetaciju (80 do 120 dana) pa se može uzgajati kao postrni usjev, čime je iskoristivost zemljišta bolja. Razmak sjetve iznosi 30 do 60 cm između redova te 5 do 10 cm u redu. Potrebno je planirati 100 do 150 g/100 m² sjemena, što ovisi o namjeni. Ukoliko je cilj proizvodnje „bebi cikla“ (promjera 2 do 4 cm) onda se sije nešto više sjemena (180 do 250 g/100 m2) na manji razmak (12 do 17 cm između redova).

Prilikom sjetve se preporučuje primijeniti neki od granuliranih zemljišnih insekticida, a zaštita od korova osigurat će prskanjem herbicidima nakon sjetve, ali prije nicanja. Kada je biljčica u fazi 2-3 lista provodi se me uredna kultivacija, prorjeđ ivanje usjeva (jedna biljčica po sjetvenom mjestu), prihrana dušičnim gnojivima te natapanje.

Plodored

""Na istu površinu cikla se ne smije sijati najmanje tri godine te ju se preporučuje odvojiti od ostalih vrsta iz porodica lobodnjača (blitva, stočna i šećerna repa), kako bi se izbjeglo prenošenje bolesti i štetnika. Najbolje je da u plodoredu dolazi iza kultura koje su bile gnojene stajskim gnojem (plodovito povrće, mahunarke, celer, poriluk). Za ranu proizvodnju cikle obrada tla se obavlja u jesen oranjem na 30 cm dubine, a u proljeće se pred predsjetvenu pripremu provodi osnovna gnojidba. U slučaju kasnije sjetve (nakon ozimih i proljetnih kultura), tlo se obrađuje na dubinu od 25 cm uz dobru pripremu sjetvenog sloja. Gnojidba mineralnim gnojivom ovisit će o zalihama hraniva u tlu. Za prosječan prinos (300 kg/100 m²) na tlu srednjeopskrbljenom hranivima potrebno osigurati 1,4 kg N, 0,5 kg P2O5, 2,3 kg K2O, 0,6 kg CaO i 0,22kg MgO /100 m².

Berba

Vrijeme berbe cikle ovisi o veličini zadebljalog hipokotila i namjeni proizvoda. Vađenje se provodi kada promjer zadebljalog korijena dostigne najmanje 3 do 3,5 cm, osim kod „bebi cikle“ koja se konzervira cijela, pa promjer ne bi smio biti veći od 2 cm. Tehnološka zrelost se poznaje po početku crvenjenja i klonuću unutarnjih listova. S berbom postrnog usjeva na kontinentalnom području se ne bi smjelo kasniti jer na -3 °C nastaju štete od hladnoće. Na manjim površinama je vađenje ručno, dok se na većim površinama za berbu upotrebljavaju vadilice.

Ljekovitost

Najčešće se cikla kuha i jede začinjena kao salata, ali se može koristiti i za pripremu juha ili variva u kombinaciji sa drugim povrćem. U zimskim mjesecima konzervirana (pasterizirana) cikla predstavlja vrijedan izvor vitamina i minerala, koji su važni za jačanje imuniteta.

Obrok s ciklom zadovoljava značajni udio dnevne potrebe čovjeka za važnim mineralima (fosforom, kalijem, kalcijem, magnezijem, željezom, manganom i cinkom), a od vitamina sadrži ß-karoten, vitamine B skupine te vitamine C i E.

Najvrjedniji sastojak cikle su pigmenti – betacijani (crveno-ljubičasti) i betaksantini (žuti). Betacijani imaju izraženo antioksidativno djelovanje, zbog čega pridonose čišćenju organizma od slobodnih radikala. Cikla pomaže u slučaju slabokrvnosti, pripisuje joj se antivirusno i antibakterijsko djelovanje, pa nije ni čudno da se naziva povrćem zdravlja.

"" 

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakStare sorte krušaka
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.