Malčiranje, odnosno, pokrivanje tla polimernim (polietilenskim (PE) folijama ili filmovima) ili organskim materijalima (slama, sijeno, usitnjena kukuruzovina) je agrotehnička mjera koja ima svrhu poboljšati uvjete uzgoja i olakšati njegu povrćarskih kultura tijekom vegetacije. Primjenom crnih, prozirnih (transparentnih) i poluprozirnih (fotoselektivnih) folija povećava se temperatura tla. To izravno utječe na brži rast biljaka, ranije dozrijevanje plodova, povećanje prinosa, ali i kvalitetu plodova.

Ove folije se koriste tijekom zimskog i ranog proljetnog uzgoja salate, paprike, rajčice, krastavca i kupusnjača. Za kulture koje se uzgajaju tijekom ljeta (salata na otvorenom, plodovito povrće u zaštićenim prostorima) može se primijeniti bijela, odnosno, crno-bijela folija s bijelom stranom okrenutom prema gore. Sve kako bi se čim više sunčevog zračenja reflektiralo i spriječilo podizanje temperature tla iznad optimuma. Nadalje, malčiranjem tla smanjuje se evaporacija, sprječava erozija tla, ali i smanjuje ispiranje hraniva iz rizosfere.

Folije traju jednu godinu

Za malčiranje tla koriste se folije debljine od 15 do 50 μm (mikrometara), ovisno o duljini trajanja pokrivanja tla.

Uobičajeno je da folije za malčiranje traju jednu vegetacijsku sezonu. Osim na otvorenome, malčiranje tla se primjenjuje i u zaštićenom prostoru. Primjenjuje se kad se pokrivaju trake za sadnju ili cijela površina (u hidroponskom uzgoju) kad se koristi višegodišnja folija debljine do 150 μm.

U kombinaciji s malčiranjem najčešće se primjenjuje navodnjavanje kapanjem. Sustavom za navodnjavanje kapanjem ujedno se provodi i prihrana, odnosno fertirigacija. Time se voda i hraniva dodaju u zonu ukorjenjavanja biljaka zbog čega se efikasnije usvajaju i koriste.

malčiranje

malčiranje
Folija nakon polaganja

Malčiranja tla folijama – prednosti

  1. Ranija berba –povišena temperatura tla pokrivenog PE-folijom uzrokuje intenzivniji rast i razvoj uzgajane kulture i raniju berbu. Primjena crnog malča može rezultirati ranijom berbom za 7 do 14 dana, a primjena transparentnog do 21 dan.
  2. Smanjena evaporacija – ispod malča je evaporacija smanjena. Rezultat smanjene evaporacije je viša i ujednačenija vlažnost tla u odnosu na nepokriveno tlo. Iako se pokrivanjem tla čuva vlažnost, za uspješan uzgoj neophodno je ispod folije postaviti cijevi za navodnjavanje kapanjem.
  3. Onemogućen rast korova – pri primjeni crnog ili crno-bijelog malča onemogućen je kontakt sunčeve svjetlosti i tla, što sprječava rast i razvoj korova ispod malča. Ispod transparentnog malča korovi niknu, ali visoka temperatura ispod folije priječi njihov daljnji razvoj.
  4. Smanjeno ispiranje hraniva – budući se ispod malča najčešće primjenjuje sustav navodnjavanja kapanjem kojim se provodi i prihrana, potrebne količine hraniva se dodaju u blizinu korijenovog sustava. Na taj način je smanjeno ispiranje hraniva u dublje slojeve tla i podzemne vode intenzivnim navodnjavanjem ili oborinama.
  5. Smanjeno zbijanje tla i stvaranje pokorice – tlo ispod folije ostaje rahlo i prozračno. Razlog tome je što se za prolaz koriste samo prostori između traka folije, a jače oborine ne narušavaju strukturu tla. Korijen ima dovoljno kisika za rast i razvoj, a u takvom tlu je i zadovoljavajuća mikrobiološka aktivnost.
  6. Čistiji i zdraviji proizvod – proizvod malčiranog usjeva je čistiji i manje podložan napadu biljnih štetočinja jer nema kontakta s tlom. Ako površina nije malčirana, plodovi (npr. krastavci kornišoni, jagode) se razvijaju na tlu što pogoduje razvoju bolesti. Pri intenzivnim oborinama čestice tla dospijevaju na biljke ili plodove, što također smanjuje kvalitetu.
  7. Intenzivniji rast – folija za malčiranje gotovo je nepropusna za ugljični dioksid koji je neophodan za fotosintezu. Kako se razina ugljičnog dioksida diže ispod nepropusnog malča, on izlazi kroz otvore u kojima su posađene biljke i pri kontaktu s listovima povoljno djeluje na intenzitet fotosinteze.

Malčiranje tla folijama – nedostaci

  1. Uklanjanje i zbrinjavanje –glavni problem s polimernim malčevima je uklanjanje s proizvodnih površina nakon završetka sezone i odgovarajuće odlaganje. Malčevi, posebno crni se do završetka sezone ne raspadnu i ne bi se smjeli unositi u tlo. Transparentna folija se djelomično raspadne pod djelovanjem sunčevih zraka, ali ako se unese u tlo dijelovi mogu ostati nerazgrađeni nekoliko godina.
  2. Veći početni troškovi – primjena polimernih malčeva podiže cijenu koštanja proizvodnje. Za veće površine neophodno je nabaviti specijaliziranu mehanizaciju za pripremu tla (frezu gredičar) i postavljanje folije (polagačicu). Povećani troškovi proizvodnje se kompenziraju povećanim prihodom, koji je rezultat ranije berbe, bolje kvalitete i višeg prinosa.

Široka primjena polimernih malčeva dovela je do problema odgovarajućeg odlaganja i mogućeg recikliranja iskorištenih malčeva. Jedna od mogućnosti smanjenja navedenog problema je primjena foto- i biorazgradivih malčeva. Fotorazgradivi malčevi su polietilenske folije, koje se raspadaju pod djelovanjem sunčeve svjetlosti, odnosno, UV-zraka prije kraja vegetacijske sezone. Raspadanje počinje 45 do 60 dana nakon postavljanja, a folija se u potpunosti razgradi tijekom 2 do 3 mjeseca. Intenzitet razgradnje ovisi o temperaturi, stupnju zasjenjivanja folije biljkama i količini sunčeva zračenja tijekom sezone uzgoja.

Biorazgradivi malčevi su najčešće izrađeni od materijala na bazi celuloze i škroba. Razgrađuju ih mikroorganizmi tla. To znači da ostatke na kraju sezone treba unijeti u tlo kako bi se razgradili na osnovne građevne elemente, vodu i ugljični dioksid. Brzina razgradnje ovisi o temperaturi i intenzitetu sunčeva zračenja te vlazi i tipu tla. Pod utjecajem temperature, vlage i UV-zraka povećava se mikrobiološka aktivnost tla, što ubrzava razgradnju malča. U tlima s većom količinom organske tvari veća je mikrobiološka aktivnost, što također pozitivno djeluje na brzinu razgradnje. Najveća prepreka širenju primjene ovih malčeva je cijena, koja je trenutno znatno veća od klasičnih polietilenskih malčeva.

Postavljanje folija za malčiranje

U komercijalnoj proizvodnji folije za malčiranje se postavljaju mehanizirano, polagačicom folija. Prije postavljanja folije tlo treba biti dobro pripremljeno i usitnjeno. Time se ostvaruje bolji kontakt između folije i tla. To doprinosi boljem zagrijavanju tla. Polaganje folije se obavlja 7 do 10 dana prije planirane sadnje. U slučaju da se istovremeno s postavljanjem folije obavlja i sadnja, frezom gredičarom je prethodno potrebno pripremiti uzdignute gredice visine 10 do 15 cm i širine 80 do 100 cm s blagim padom prema rubovima. Nakon postavljanja folije to će omogućiti otjecanje viška oborina. Pri postavljanju malča tlo treba biti optimalno vlažno, s temperaturom iznad 10 °C. Zajedno s folijom postavljaju se i cijevi za navodnjavanje kapanjem. Polagačica folije treba biti prilagođena. Prilagođava se tako da kotači za pritiskanje drže foliju napetu preko gredice, a diskovi za zatrpavanje zagrću foliju do polovine visine uzdignute gredice.

Malčiranje slamom je ekološki prihvatljivije

malčiranje

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSušenje žitarica pred skladištenje
Sljedeći članakPodaci su sigurni, isplate neometane i rokovi za podnošenje zahtjeva produženi
izv. prof. dr. sc. Božidar Benko
Docent na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštićeni prostori (plastenici i staklenici), konvencionalni i hidroponski uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Božidar Benko rođen je 1977. Dodiplomski studij završava 2001. godine. Iste godine se zapošljava kao znanstveni novak u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. Kao suradnik, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanima za hidroponski uzgoj povrća. Magistarski rad je obranio 2005., a doktorsku disertaciju 2009. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2012. godine. Koordinator je četiri modula na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom dosad je izrađeno i obranjeno 40 diplomskih i završnih radova. Aktivno je sudjelovao na osamnaest međunarodnih i tri nacionalna znanstvena skupa, s cjelovitim radovima ili njihovim sažecima, a dosad je kao autor i koautor objavio 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Član je International Society for Horticultural Science, Znanstveno se usavršavao na Mediterranean Agronomic Institute of Bari (CIHEAM-MAIB), a stručno u Izraelu.