Plastika ima široku primjenu u poljoprivredi, ali stvara izazove za okoliš. Otprilike 80% plastičnog otpada stvara se od plastičnih folija tj. malč filmova. Njihovo prikupljanje kao otpada je zahtjevno, a unatoč uloženim naporima značajni dio ostaje na poljima. U konačnici dolazi do stvaranja velikih količina tzv. mikroplastike koja završava u rijekama i oceanima. U koštac s navedenim problemom uhvatila se španjolska operativna skupina (OG) koja potiče poljoprivrednike u svojoj regiji da koriste biorazgradive malč filmove i pruža rješenja za ubrzavanje procesa razgradnje.

Operativnom skupinom (grupom) „AColchados BioDegradables“ (GO-ACBD) koordinira Abelardo Hernandez iz udruženja proizvođača i izvoznika voća i povrća (Proexport) sa sjedištem u regiji Murcia.

               Prednosti i nedostaci plastičnih folija

Prije nekoliko godina nekoliko uzgajivača tražilo je rješenje za problem plastičnih ostataka na svojim poljima. Primjena crnih, prozirnih (transparentnih) i poluprozirnih (fotoselektivnih) folija ima mnoge prednosti: povećava se temperatura tla, što izravno utječe na brži rast biljaka, ranije dozrijevanje plodova, povećanje prinosa, ali i kvalitetu plodova. Ove folije se primjenjuju u zimskom i rano proljetnom uzgoju (salata, paprika, rajčica, krastavci, kupusnjače…). Za kulture koje se uzgajaju tijekom ljeta (salata na otvorenom, plodovito povrće u zaštićenim prostorima) može se primijeniti bijela, odnosno, crno-bijela folija s bijelom stranom okrenutom prema gore kako bi se čim više sunčevog zračenja reflektiralo i spriječilo podizanje temperature tla iznad optimuma. Nadalje, pokrivanjem tla smanjuje se evaporacija, sprečava erozija tla, ali i smanjuje ispiranje hranjiva iz rizosfere. Za pokrivanje tla koriste se folije debljine od 15 do 50 µm (mikrometara), ovisno o duljini trajanja pokrivanja tla. Uobičajeno je da folije za pokrivanje traju jednu vegetacijsku sezonu. Osim na otvorenome, pokrivanje tla se primjenjuje i u zaštićenom prostoru, bilo da se pokrivaju trake za sadnju ili cijela površina (u hidroponskom uzgoju) kad se koristi višegodišnja folija debljine do 150 µm.

No, korištenje ovakvih folija ima i veliki nedostatak. Španjolski uzgajivači su se žalili na sitne ostatke malč filmova koji se pomiješaju s tlom svaki put nakon berbe ili obrade tla tj. nakon zahvata oranja. Iz tog razloga formirana je operativna grupa GO-ACBD, kako bi se pronašlo rješenje za ovaj problem.

               Dva načina za rješenje

Konzorcij uključuje pet poznatih poljoprivrednih tvrtki, ali iste surađuju s dva istraživačka centra koja su specijalizirana upravo za područje biorazgradivog malča.

Partneri OG-a procijenili su problem i postalo je jasno da se rješenju mora pristupiti na dva načina. Prvi način je smanjenje količine nerazgradivih ostataka. To bi se moglo postići poticanjem poljoprivrednika da ne koriste polietilenske filmove koji su tanji od 15 mikrometara a takve je izuzetno teško ukloniti iz tla. Umjesto toga, korištenje skupljih biorazgradivih filmova za malč ima ekološke i ekonomske koristi jer njih na kraju proizvodnog ciklusa nije ni potrebno uklanjati iz tla. Oni se mogu zaorati u zemlju gdje će se razgraditi te neće ostaviti rezidue. Drugi dio rješenja je smanjenje vremenskog razdoblja u kojem biorazgradivi malč film ostaje u tlu.

Prema standardu EN-17033, malč se naziva biorazgradivim kad ima prag biorazgradnje od 90% u razdoblju od 2 godine. Za mnoge poljoprivrednike to je vremensko razdoblje predugo iz razloga što jedan usjev na polju perzistira od 3-6 mjeseci. Stoga operativna skupina pokušava ubrzati taj proces razgradnje i sinkronizirati ga sa životnim ciklusom usjeva. Čak i biorazgradivim malč filmovima trebaju pravi uvjeti i određeno vremensko razdoblje da potpuno nestanu.

Do sada je OG grupa otkrila da se, kako bi se povećala brzina i intenzitet razgradnje biorazgradivog filma malča, on mora zaorati u tlo na dubinu od oko 25 cm. Na navedenoj dubini ima dovoljno vlage i organskog materijala koji osiguravaju mikrobiološku aktivnost. Nakon zaoravanja malč filmova u tlo, potrebno je uvesti drugi usjev. Njegovim uvođenjem postiže se dovoljan intenzitet razgradnje. Ova druga kultura osigurava dodatnu vlažnost i organski materijal, što pak pojačava rad mikroorganizama.

Projekt je priveden svom kraju u prosincu 2020. godine, ali još uvijek postoje određena pitanja na koje je potrebno dati odgovor. Stoga projektni partneri, uz dodatak nekih novih, pripremaju još jedan projektni prijedlog. U drugom projektu želi se ubrzati razgradnja na način da se koriste izvorni mikroorganizmi u tlu bez potrebe za sadnjom/sjetvom drugih kultura.

Operativna grupa GO-ABCD oformljena je u svrhu pronalaženja rješenja za nerazgradive plastične rezidue na proizvodnim površinama, jer prilikom svake berbe i oranja tla velik broj sitnih komadića takve malč folije završi pomiješan s tlom  

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje