Rezidba voćki nije lagan posao. Posebno ne za amatere i hobiste. Svatko od nas ima nekakvu voćku i doći će prije ili poslije u iskušenje da je pravilno oreže. No, tu često nastaju problemi. Reže se svakako, bez glave i repa, bez ideje i forme, bez poznavanja rodnih grana i pupova, bez temeljitosti. Tkogod je zavirio u stručnu literaturu, vjerojatno je još brže i odustao od nje, jer malo ih je napisano s razumijevanjem, a još manje s kvalitetnim slikama i objašnjenjima. Tako dosta ljudi rezidbu obavlja metodom pokušaja i pogreške ili kako ispadne, ispadne.

Navest ćemo nekoliko najčešćih grešaka, ali i stvari na koje treba pripaziti prilikom rezidbe. Ne treba biti stručnjak, da bi se voćka pravilno orezala. S nekoliko pravilnih zahvata, već možete napraviti 80% rezidbe voćke, bez da idete u nekakva složena rješenja i forme.

Alat

Bez dobrog alata, nema ni rezidbe. Iako nije nužno imati sav alat kao na slici, bilo bi dobro kad bi barem nešto od toga imali za rezidbu. Dobre škare su nužne. Ako je moguće, s dvije oštrice. Ne moraju biti kuker, ima i jeftinijih modela od oko 200 kn. Za tanje grane mogu poslužiti i bolje škare s protunožem koje se koriste za vinovu lozu, ali nikako jeftinije. Duge škare za dvije ruke su obavezne radi jačih vodopija, boljeg zahvata grana i lakše dostupnosti po visini i širini. Isto tako je obavezna voćarska pila za deblje grane. U novije vrijeme su zgodne za tu namjenu akumulatorske sabljaste i vrtne pile jer su puno brže i lakše za rad.

Alat jeprije početka rezidbe potrebno dezinficirati. Brojne gljivične, bakterijske i virusne bolesti se mogu prenijeti alatom preko oštrica. Ako sumnjamo na neku voćku, ili nije uopće bitno, na neku ružu, trs, postupak se mora ponoviti nakon rezidbe takve biljke. Za dezinfekciju je najbolje koristiti 70%-tni alkohol, ili nekakavo drugo sredstvo na sličnoj bazi.

Kutne dvostrane kuker škare, ravne dvostrane kuker škare, jednostruke felco škare s protunožem, teleskopske dugačke škare s protunožem, akumulatorska vrtna ili sabljasta pila, preklopna ručna voćarska pila

Odlučnost

Rezač mora biti odlučan i hrabar u svom naumu. Ako se bojite nešto odrezati, onda to nije posao za vas. Voćku treba formirati u prve 3-4 godine i tu nema milosti. Greške su često nepopravljive, a milosrđe ne pomaže. Nekad je bolje i krivo orezati, nego nikako orezati.

Rezidba na reznike i prikraćivanje

Često možemo vidjeti da ljudi režu voćke na reznike ( tzv „jelenji rog“), kao brajdu ili vinovu lozu. To rezultira provociranjem vegetativnog rasta, velikim rastom vodopija i totalnim gubitkom roda. Vinova loza ima drugi princip rezidbe, jednostavnija je i nikako se ne bi trebala primjenjivati na jabukama, kruškama, šljivama i sl. Često je i prikraćivanje izboja na nekoliko pupova. To se u pravilu ne radi, osim u slučajevima kad se formira novi kat na mladim voćkama ili kad se želi popuniti krošnja na nekim uzgojnim oblicima. Prilikom rezidbe se u tom slučaju koristi ili savijanje cijelog izboja, ili svođenje rezom na bočnu, prvu nižu mladicu, pup ili rodnu grančicu.

Greška je rezati voćku na reznike

Vodopije

Vodopije su uspravni izboji koji dodatno zasjenjuju niže dijelove krošnje, provociraju snažan rast, narušavaju ravnotežu između rasta i rodnosti i troše puno hranjiva biljci. Ako ih se ne orezuje, dolazi do ogolijevanja i zasjenjenja donjih dijelova krošnje te prestanak plodonošenja na donjim dijelovima krošnje. Vodopije nakon dvije do tri godine prorode, ali je dotad cijeli urod ili većina uroda pobjegla dva do tri metra uvis. Vodopije se mogu rezati već od kraja 6. mjeseca tekuće godine i moraju se orezivati redovito. Često je samo rezidba vodopija više od pola posla na voćki.

Rezidba vodopija više je od pola posla na voćki

Vodopije nakon 2 godine

Motorna pila

Za šumu i rušenje idealni alat, za rezidbu baš i ne. Nažalost, dogodi se i korištenje motorne pile za rezidbu voćaka i u praksi se može naći da se motornom pilom formirao jablan od jabuke, ali evo uspjeli su i to „stručnjaci“. Vodopije pobjegnu prvu i drugu godinu, negdje i treću, postanu velike. Jedanput, dvaput, treći put tako, svaki put malo više se oreže s motornom pilom i dobijete drvo za loženje, a ne voćku.

Voća nakon rezidbi motornom pilom

Rezidba rodnih štrljaka

Štrljci su kratko rodno drvo kod jabuka i krušaka. Donose rod kroz nekoliko godina i pomalo stvaraju granato rodno drvo. Rezidbom tih štrljaka kod jabuka i krušaka, posebno mladih i neizrođenih, stvara se izravna šteta na većini sorata. Urod je smanjen ili nikakav, biljka reagira vegetativnim rastom, a vlasnik se čudi jer nema ploda. Stari i izrođeni štrljci se nakon nekoliko godina mogu pomalo zamjenjivati, ali uvijek postupno kroz 3 do 4 godine, nikad radikalno.

Ostavljanje suhih grana

Ostavljene suhe grane i suhi dijelovi krošnje su također jedna od grešaka (vidi na slici). Osim što nagrđuju izgled drveta, na njima prezimljuju štetnici i bolesti, koji se mogu pomalo širiti na zdravo drvo i na druge voćke. Treba ih sigurno odstraniti voćarskom pilom i premazati voćarskim voskom. Sve rane koje su veće od kovanice 5 kn trebalo bi obavezno premazivati voćarskim voskom.

Suhe grane moraju se odstraniti

Neplijevljenje plodova

Možda jedna od najvećih grešaka kod amatera je neplijevljenje plodova. Imamo prvi rod na našoj mladoj 3 do 4 godine staroj voćki. Puno je lijepih kruškica i ne dolazi u obzir da ih skidamo, što nije dobro.

Kruške znaju obilno uroditi, dosta brzo nakon sadnje, kao i breskve. Radi brzog povećanja volumena ploda i mase, grana se savije pod težinom plodova, na kraju i pukne, dok u slučaju jačeg vjetra ili oluje može puknuti i cijelo stablo. Treba jako paziti koliko plodova treba ostaviti po grani, čak i kod starijih stabala i grana, ovisno o sorti i masi ploda. Armatura pomaže u ovim slučajevima. No, kod krušaka treba paziti i ako se zametne mnogo plodova. Ako ništa i ne pukne, a kruška oblino rodi, sklona je kržljanju i slabom rastu radi poremećaja hormonalne ravnoteže. Kruška rodi, ali previše ne raste. Izrodi se kratko granato rodno drvo, porasta nema i biljka pomalo vegetira i nazaduje.

Kod bresaka je plijevljenje također velik problem. Ljudima je žao skidati 90% plodova. Međutim, plodovi su onda u prvom redu sitni, ima ih previše i kao i kod kruške uzrokuju pucanje rodnih grana uslijed opterećenja. Time gubimo dvije do tri godine na obnovu novih grana, a u nekim slučajevima to znači i kraj služenja tog stabla u voćnjaku.

Kako onda da orežemo voćku, a ne znamo rezati ili se ne usudimo ?

Postoji nekoliko trikova kako to napraviti bez puno muke. Prvo treba odabrati najjednostavniji uzgojni oblik. To je često oblik vaze, bez provodnice ili najjednostavnija palmeta s provodnicom. Ako vaza i pobjegne s provodnicom, nešto se može popraviti u toku formiranja. U slučaju oblika s provodnicom, samo da nisu dvije ili tri provodnice. U oba oblika treba obavezno skidati vodopije. To je pola posla. U oblicima bez provodnice treba čistiti sredinu da nije pregusta, da dobije što više svjetlosti te prorjeđivati konkuretne grane, one koje rastu usporedno i blizu, a osobito ako se križaju. U oblicima s provodnicom treba se što više držati načela „riblje kosti“, zatim također odstranjivati grane koje se križaju ili su paralelne, znači odabrati jednu od njih.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2015. do 2019. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakBiorazgradive malč folije u poljoprivredi
Sljedeći članakPronađite svoga pčelara!
Nino Ivančan, dipl. ing. agr.
Autor je diplomirao 2008. g na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo. Radi na vlastitom OPG-u u okolici Đurđevca na poslovima proizvodnje i prerade voćarsko-vinogradarskih i povrtlarskih kultura. Honorarno piše članke voćarsko vinogradarske tematike. RADNO ISKUSTVO 1996. – 2014. Rad na vlastitom OPG-u u okolici Đurđevca na poslovima proizvodnje i prerade voćarsko-vinogradarskih i povrtlarskih kultura. Također 16-godišnje iskustvo na agrotehničkim zahvatima navedenih kultura, korištenju i održavanju mehanizacije, poslovima kemijske i biološke zaštite, na planiranju i održavanju vv nasada, drvenastih i ukrasnih kultura te zelenih površina, na planiranju i održavanju kultura u zaštićenim prostorima, na biotehnološkim procesima prerade vv kultura, enološkim i enokemijskim zahvatima prilikom prerade i dozrijevanja vina, te analizama vina. Također 16-godišnje iskustvo davanja konzultacija iz pedoloških analiza, kemijskih analiza te primjena meliorativne gnojidbe, fertirigacije i folijarne aplikacije hraniva na osnovi toga, korištenja prognostičkih modela meteoroloških podataka, CDA uređaja za dijagnosticiranje i predviđanje bolesti i štetnika, savjetovanja prilikom izrada agroekoloških studija. 2004. Službovanje u Uredu državne uprave u Zagrebačkoj Županiji, Ispostava Zaprešić, u Uredu za gospodarstvo na poslovima poljoprivredne administracije. 2006. – Honorarni rad u Glasniku Zaštite Bilja, Vinogradarskom portalu Voćarskom portalu koji obuhvaća pisanje članaka i preporuka zaštite bilja, odgovore na pitanja preko foruma i e-maila portala. 2012. – Honorarni rad u Gospodarskom Listu na pisanju članaka voćarsko vinogradarske tematike.