Savez pčelarskih udruga Splitsko – dalmatinske županije osnovan je radi bolje suradnje udruga s područja Splitsko- dalmatinske županije, boljeg razvoja pčelarstva kao jedne od grana poljoprivrede kao i za promociju, kvalitetniji pristup tržištu te edukativne i praktične radionice.

O tome smo porazgovarali s predsjednikom Saveza pčelarskih udruga Splitsko – dalmatinske županije Mirkom Ljubičićem.

Organiziramo školu za zvanje pčelar

  • Koliko godina djelujete i koji je cilj i  područje vašeg djelovanja?

-Djelujemo od 2009. g., a osnovni cilj nam je razvoj pčelarstva u Dalmaciji. Bavimo se organizacijom manifestacija i promocijom, nastupom na zajedničkom tržištu i organiziranjem stručnih predavanja, odnosno škole za zvanje pčelar. U suradnji sa strukom pratimo stalno situaciju, pratimo najnovija tehnološka dostignuća u toj problematici i nastojimo ih primjeniti u našim uvjetima, organiziramo stučna usavršavanja kroz edukaciju – predavanja pčelarskih stručnjaka kako bi pčelari mogli postavljati izravno pitanja o pčelarstvu – zaštiti pčelinjih zajednica. Uključeni smo i u projekt ,,Med s hrvatskih pčelinjaka”.

  • Koliko Savez ima udruga i pčelara?

-Savez ima 21 pčelarsku udrugu i oko 1000 pčelara, s gotovo 45.000 pčelinjih zajednica. Pokrivamo Splitsko- dalmatinsku županiju, a glavna prostorija smještena je u Splitu. Zaposlenih nemamo jer smo mi u svim tijelima saveza volonteri.

  • Koje vrste meda su zastupljene na području Splitsko- dalmatinske županije?

Medun ili medić, kadulja, cvjetni dalmatinski, med od vrištine, vrisak, livada, lavanda, tilovina, ružmarin, a u zadnje vrijeme med od trušljike i med od planike.

  • Imate li stručnog savjetnika koji prati pčelare u proizvodnji meda?

-Nemamo u tom smislu, ali imamo organizaciju ocjenjivanja meda koju radi Agronomski fakultet iz Zagreba i kroz tu analizu pčelari vide kvalitetu svoga proizvoda. 

            Dobitnici brojnih medalja za kvalitetu meda

  • Organizatori ste pčelarske manifestacije ,,Dalmatina” – no 2020. nije održana zbog koronavirusa.

-Dalmatinu organiziramo već 10. godinu zaredom i svake godine imamo pozitivan indeks rasta manifestacije. Prošle godine smo otkazali Dalmatinu zbog epidemioloških mjera i zdravlja naših pčelara. Inače, na Dalmatini nastojimo na jednom mjestu spojiti struku, pčelare, proizvođače pčelarske opreme, inovatore, nove tehnologije i kupce – konzumente.

  • Dobitnici ste brojnih priznanja i nagrada – o  čemu je riječ?

Mnogi od naših članova dobitnici su mnogih nagrada, kao i ja. Naime, na ocjenjivanju kvalitete meda imamo oko stotinjak uzoraka i od toga 70 % je dobilo zlato, 25 % srebro, a 5 %, no moram napomeniti da diskvalificiranih nema.

  • Kome plasirate robu: med i proizvode od meda – gdje vam je tržište?

-Snalazimo se svakako, a najviše meda prodamo za vrijeme turističke sezone. Prošla godina je najlošija do sada po svemu. Puno problema imamo, ali puno smo ih i riješili, a to je jedna od zadaća Saveza.

  • Kome se trebaju obratiti nove udruge i pčelari i koja je poruka za kraj?

-Mogu se obratiti izravno u Savez pčelarskih udruga Splitsko dalmatinske županije ili bilo kojoj udruzi pčelara na našem području i dobit će tražene informacije

Svim poštovanim čitateljima Gospodarskog lista koji vole i kupuju med, poručujemo sljedeće: ako imate svoga zubara ili svoga doktora, pronađite i svoga pčelara i kupujte med od njega.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNajčešće greške kod rezidbe voćaka
Sljedeći članakMuke po medu
Avatar
Ivan Marjanica, dipl.ing. pomorskog prometa, rođen 1956 u Trogiru, novinarstvom se bavi od 2002. godine. Uže područje su mu maslinarstvo i manifestacije vezane uz izvorne domaće proizvode. Rođen 30. srpnja 1956. u Trogiru. Osnovnu školu završio u Ljubitovici – jedno od mjesta bivše općine Trogir, a danas općine Seget. Srednju školu završio u Trogiru, gdje danas živi s obitelji (supruga, dva sina i jedna kćer). Završio u Splitu I. stupanj elektotehnike i kao inženjer geofizičke elektronike radio 27 godina u tvrtci „Brodospas – Split“. Diplomirao Pomorski menadžment i stekao zvanje: diplomirani inženjer pomorskog prometa. Od 2002. urednik u listu „ Kampanel“. A od 2004. dopisnik Glas Koncila s trogirskog područja, kao i dopisnik Gospodarskog lista i Agroglasa. Prati Sabatine, Noćnjake i druge maslinarske skupove i sve sajmove i manifestacije vezano uz izvorne domaće proizvode. Pisao je i za Novu Zemlju, te za Hrvatsko Slovo i Novu Zadrugu. Prati stručna predavanja o maslinovom ulju, vinu, bijelom luku i to primjenjuje u praksi kao osnivač zadruge Rašeljka. Organizator manifestacije Bakalarijada i promotor novih proizvoda na bazi češnjaka.