Med  je sladak i gust sok kojeg pčele medarice tvore od nektara koji skupljaju na cvjetovima ili slatkim izlučevinama (medne rose) nekih kukaca. Med je i najsavršeniji proizvod prirode, u njemu se nalaze gotovo svi sastojci koji grade ljudski organizam. Taj božanski proizvod prisutan je u našoj svakodnevnoj upotrebi. Međutim, pčelari imaju velikih problema s plasmanom našeg, domaćeg, hrvatskog meda. Zašto je tome tako?

Više je faktora koji na to utječu: od visokog PDV-a, trgovačkih lobija, needuciranosti potrošača… Još u kolovozu 2019. godine predsjednica Grupacije pčelarstva Hrvatske gospodarske komore gđa. Renata Varžak najavila je traženje smanjenja PDV-a na med, ali do danas se dalje od najave nije išlo. Naime, PDV na med iznosi 25 %, dok je za druge poljoprivredne proizvode kao što su jaja, meso, povrće i voće i sl. u visini od 13 %. HUP Pčelinjak si uzima u zadatak tijekom ove godine pokrenuti inicijativu za smanjenje PDV-a na med. Česti su natpisi po medijima o pojavi patvorina na policama trgovačkih lanaca, a pojavljuju se i uvozni medovi sumnjive kvalitete pa je čak bilo i slučajeva da je kontrolom utvrđeno da neki medovi na policama uopće nisu za ljudsku prehranu. Prema nekim saznanjima, uvozi se jeftini kineski med kojem je cijena fco Luka Rijeka 9 kn/kg. Tu dolazimo do jednog vrlo bitnog pitanja. Igrom slučaja, član  udruge „Pčelinjak“ima tvrtku koja se bavi uništavanjem krivotvorina.

Postavlja se pitanje zašto se krivo deklarirani med ili patvorine vraćaju tvrtci koja ga je stavila u prodaju, uz plaćanje neke kazne, umjesto da se šalje na uništavanje? Znamo da se takvi proizvodi koji su povučeni iz prodaje preetiketiraju i ponovno vraćaju na police. Koliko se tu novaca vrti govori podatak da je prije desetak godina predsjednik srpskog saveza imao policijsku zaštitu jer je taknuo u firme koje se bave takvim poslovima te su uslijedile ozbiljnje prijetnje. Kod nas očito nitko nema interesa uhvatiti se u koštac s takvim prljavim rabotama.

Najbolja reklama je međusobno povjerenje

Pokušalo se promovirati hrvatski med na razne načine kao što su etikete Med iz Lijepe Naše, Hrvatski med pa čak i s tzv. Nacionalnom staklenkom koja u biti to nije, ali je odaziv više nego poražavajući. Razlog je što svaki pčelar koji ima prijavljene košnice stječe pravo na tu staklenku, ali je problem što su preskupe, a i nitko ne kontrolira što i kakav med se u njih stavlja. Najbolja reklama hrvatskog meda je stjecanje povjerenja između pčelara i kupaca.

Često znam reći kupcima: „ako vas pčelar pusti da uđete u njegov pčelinjak, u njegovu vrcaonu i ostale prostorije, onda možete imati povjerenje u njega. Konačno, na taj način se vidi ako je pčelar uredan i savjestan, i budite prijatelj s pčelarom.“ Dok uvoznici ruše cijenu s jeftinim uvoznim medovima upitne kvalitete, dok naš med otkupljuju od pčelara u bescjenje i izvoze u inozemstvo te na taj način okreću veliki novac napretka nema.

Nada za otkrivanje patvorina

Velike nade polažemo u dr. Daria Lasića sa ZZJZ u Zagrebu jer je upravo u tijeku provedba jednog projekta za analizu medova koja će biti vrlo kvalitetna i biti će teško, ili gotovo nemoguće, prodavati loš med, patvorinu. Postoje još neke inicijative i projekti u začecima koji će jamčiti da je na polici čisti hrvatski med, ali o tome kad za to dođe vrijeme. Moram se osvrnuti i na odgovore državnog tajnika, g. Zdravka Tušeka u Gospodarskom listu, no, osim što je najavio koliko je sredstava namijenjeno pčelarstvu, konkretni odgovor po pitanju PDV-a nismo dobili. Dok u Ministarstvu poljoprivrede razmišljaju samo o davanju poticaja, dok se Hrvatski pčelarski savez bavi sam sa sobom, dok razne inspekcije i kontrole ne rade svoj posao, dotad hrvatski med neće imati dobar i kvalitetan plasman na domaćem tržištu.

Kad sve sagledamo postavljaju se mnoga pitanja:

  1. Može li se uvesti dvostruka stopa PDV-a na med, 13 % za hrvatski, a 25 % na uvozni (do nedavno je bila dvostruka stopa PDV-a na lijekove, jedna za lijekove na recept, a druga za ostale)?
  2. Može li se uvesti bolji sustav kontrole kvalitete?
  3. Može li se uništavati patvorine, kako zakon i nalaže?
  4. Može li se bolje promovirati naš domaći, izvorni med?
  5. Može li se utjecati na izgradnju povjerena između pčelara i kupaca?

Postoje još brojna pitanja, no krenimo prvo od najbitnijih.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2015. do 2019. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje