Zahtjevi za vlagom u tlu su različiti za pojedine vrste povrća, a ovise o vremenu i načinu uzgoja, fazi rasta i razvoja te drugim uvjetima. Optimalan sadržaj vode u tlu za većinu povrćarskih kultura iznosi oko 60 do 90 % poljskog vodnog kapaciteta (PVK). Najveće zahtjeve za vodom ima upravo plodovito povrće te je tjedno potrebno osigurati između 25 i 35 mm (L/m2). Pored količine oborina, presudan značaj na opskrbu povrća vodom ima raspored oborina tijekom vegetacije.

Stoga se navodnjavanjem u sušnijim regijama osigurava sva ili veći dio vode, a u vlažnijim uglavnom korigira loš raspored oborina. Deficit oborina koji je potrebno nadoknaditi navodnjavanjem, ovisno o vrsti i dužini vegetacije te načinu i vremenu proizvodnje iznosi od 150 do 350 mm. Osim u kritičnom razdoblju nedostatka vode (vrijeme cvatnje i zametanja plodova) vrlo je važno osigurati optimalnu vlažnost tla u vrijeme sadnje, naročito u kasno proljetnim i ljetnim rokovima uzgoja. Ovime se osiguravaju povoljni uvjeti za ukorjenjavanje i brzi nastavak rasta posađenih presadnica.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je slika-rezerva-2-po-potrebi-1024x677.jpg

Preporuka je navodnjavati u jutarnjim satima

U uzgoju plodovitog povrća najčešće se primjenjuje navodnjavanje kapanjem. Preporučuje se navodnjavati u jutarnjim satima kad je razlika između temperature vode i zraka minimalna. Navodnjavanje (1mm = 1 L/m2) prije sadnje izvodi se samo onda kada je zbog nedostatka vlage u tlu otežana priprema tla za sadnju, odnosno otežana sadnja presadnica. Najčešće je ovim navodnjavanjem potrebno navlažiti sloj tla do 20 cm dubine. Navodnjavanjem sa 15 do 20 mm može se navlažiti tlo do dubine od 12 do 15 cm.

Prvo navodnjavanje rajčice obavlja se zajedno s presađivanjem, a drugo nakon tri do pet dana s popunjavanjem praznih mjesta. Navodnjavanjem se dodaje do 30 mm vode ovisno o vlažnosti tla pred navodnjavanje. Nakon primitka presadnica ne navodnjava se deset do petnaest dana, radi što boljeg ukorjenjivanja biljaka. Poslije presađivanja paprike obavlja se prvo navodnjavanje, drugo navodnjavanje tri do pet dana kasnije s popunjavanjem praznih mjesta. Obroci navodnjavanja su mali (15 do 20 mm), vlaži se sloj do 30 cm dubine, ali je broj navodnjavanja tijekom vegetacije i do dvanaest, što ovisi o klimatskim prilikama i kapacitetu tla za lakopristupačnu vodu.

Smanjeni dotok kalcija

Sustav za navodnjavanje kapanjem omogućava tijekom vegetacije prihranu vodotopivim kompleksnim gnojivima, odnosno, fertirigaciju. Time se voda i hranjiva dodaju u zonu ukorjenjivanja biljaka, čime se ostvaruju znatne uštede s ekonomskog i ekološkog gledišta. U uvjetima visokih temperatura i nedovoljne opskrbe vodom dolazi do pojave vršne truleži ploda, zbog smanjenog dotoka kalcija. Zbog toga je potrebno provoditi fertirigaciju kalcijem (kalcijevim nitratom).

Fertirigacija se provodi jednom do dva puta tjedno, pri čemu se kalcij otapa posebno kako bi se spriječilo taloženje pri miješanju s fosfatima i sulfatima. Priprema se 5 %-na otopina vodotopivog gnojiva (50 kg gnojiva se otapa u 1000 L vode). Otopina se miješa s vodom putem injektora i aplicira putem sustava za navodnjavanje.

Prednosti fertirigacije su:

– količina dodanih hranjiva određena je fazom razvoja biljke;

– ujednačena je distribucija hranjiva u blizini korijena (hraniva su lakše dostupna biljci, što povećava usvajanje hraniva i rezultira većim prinosom i prihodom);

– smanjen je gubitak hranjiva ispiranjem;

– spriječeno je oštećenje korijena previsokim koncentracijama hranjiva;

– prilagodba sustava za navodnjavanje kapanjem je jednostavna i jeftina.

Fosfor pospješuje razvoj korijena i ukorijenjivanje

Nakon sadnje provodi se fertirigacija gnojivima koja imaju povećan udio fosfora, kako bi se pospješio razvoj korijena i ukorjenjivanje. Tijekom faze vegetativnog rasta primjenjuju se gnojiva sa podjednakim udjelom dušika, fosfora i kalija. Prijelazom biljaka u generativnu fazu (početkom plodonošenja), započinje se s primjenom gnojiva koja imaju povećani udio kalija jer kalij pozitivno djeluje na razvoj plodova. Fertirigacija se temelji na opskrbljenosti tla hranivima (analiza tla) i planiranom prinosu.

U tablicama 1 i 2 prikazane su orijentacijske potrebe za hranivima i gnojivima izračunate uz pomoć programa Haifa NutriNet pri uzgoju na otvorenome i srednje teškom tlu. Potrebe za hranivima su manje ako se uračuna količina hraniva u tlu (dobra opskrbljenost) te količina unesena u tlo zaoravanjem biljnih ostataka predkulture ili organskim gnojivima. Suprotno, uslijed slabe opskrbljenosti tla potrebne količine hraniva treba povećati. Količine gnojiva navedene u tablici 2 odnose se na ostvarenje planiranog prinosa paprike zvonolikog ploda (30 t/ha = 3,0 kg/m2), rajčice (50 t/ha) i krastavca za preradu (35 t/ha).

Tablica 1. Potrebe plodovitog povrća za hranivima, kg/ha

Biljna hranivaPaprika, 30 t/haRajčica, 50 t/haKrastavac, 35 t/ha
Dušik (N)172183145
Fosfor (P2O5)153158174
Kalij (K2O)318398330
Kalcij (CaO)588791
Magnezij (MgO)364843

Tablica 2. Količine gnojiva (kg/ha) potrebne za podmirenje potreba za hranivima

Gnojivo/formulacijaPaprika, 30 t/haRajčica, 50 t/haKrastavac, 35 t/ha
PF 11:44:11+1MgO+ME*200200250
PF 20:20:20+ME150150150
PF 16:8:32+2MgO+ME500500400
MultiCa (26,5 % CaO)225350350
Magnezijev sulfat (16 % MgO)225250225
Kalijev nitrat (44 % K2O)300
Kalijev sulfat (50 % K2O)375300
* PF = Polyfeed; ME = mikroelementi

Osim gnojiva spomenutih u tablici 2, na domaćem tržištu dostupna su i vodotopiva gnojiva naziva „Kristalon“. Prema fazama rasta i razvoja primjenjuju se različite formulacije „Kristalona“ (tablica 3), kako bi se podmirile potrebe biljaka za pojedinim hranivima. Prema preporuci proizvođača, otapa se 10 kg „Kristalona“ u 100 L vode (koncentrirana otopina), a zatim se dobivena otopina razrjeđuje na koncentraciju 0,5 do 2 g/L. Potrebne količine navedene su u tablici 4.

Tablica 3. Mogućnosti primjene „Kristalona“ u fertirigaciji povrća

Faza rasta i razvoja„Kristalon“Formulacija
Ukorjenjivanje biljakaŽuti13:40:13
Vegetativno razdobljePlavi (za pH tla >7)17:6:18+2MgO
Plavi label19:6:20+3MgO
Specijalni zeleni18:18:18+3MgO
Generativno razdobljeBijeli15:5:30+3MgO
Crveni12:12:36+1MgO
Narančasti6:12:36+3MgO
Smeđi3:11:38+4MgO
Kalcijev nitrat – „Calcinit“15,5:0:0+26,5CaO

Tablica 4. Preporučene količine „Kristalona“ u gramima tjedno za 100 m2 pri uzgoju na otvorenom i u zaštićenim prostorima (ZP)

KristalonRajčicaPaprikaKrastavac
OtvorenoZPOtvorenoZPOtvorenoZP
Žuti300-500400300-400400400-500600
Plavi250-350250-350250-450300-450350-500
Bijeli350-500500-700300-400450-650350-500500-650
Crveni/narančast300-500800-1200300-500750-1100400-500800-1200
Smeđi25011002501100400-5001150

Sva navedena gnojiva mogu se osim sustavom navodnjavanja primijeniti i zalijevanjem. Za zalijevanje biljaka preporučuje se otopiti 1 g/L (10 g/10 L vode). Poslije zalijevanja vodotopivim gnojivima preporučljivo je biljke isprati čistom vodom kako eventualni ostaci gnojiva na listu ne bi izazvali ožegotine, pogotovo ako se zalijevanje obavlja po sunčanom vremenu i pri temperaturama višima od 25 °C.

 class=
Bez intenzivnog navodnjavanja nema rentabilne proizvodnje, (Izvor web twim- tonkovic)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPovećanje cijena traktora
Sljedeći članakOtvoren novi trg u Općini Marija Gorica
izv. prof. dr. sc. Božidar Benko
Docent na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštićeni prostori (plastenici i staklenici), konvencionalni i hidroponski uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Božidar Benko rođen je 1977. Dodiplomski studij završava 2001. godine. Iste godine se zapošljava kao znanstveni novak u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. Kao suradnik, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanima za hidroponski uzgoj povrća. Magistarski rad je obranio 2005., a doktorsku disertaciju 2009. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2012. godine. Koordinator je četiri modula na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom dosad je izrađeno i obranjeno 40 diplomskih i završnih radova. Aktivno je sudjelovao na osamnaest međunarodnih i tri nacionalna znanstvena skupa, s cjelovitim radovima ili njihovim sažecima, a dosad je kao autor i koautor objavio 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Član je International Society for Horticultural Science, Znanstveno se usavršavao na Mediterranean Agronomic Institute of Bari (CIHEAM-MAIB), a stručno u Izraelu.