Iz pregleda Centra za vozila Hrvatske (CVH) razvidno je da su traktori u Republici Hrvatskoj najviše prosječne starosti među svim vozilima koja se koriste. Čak 31,82 godine odnosno 2,44 puta više nego automobili čija je prosječna starost 13,04 godine. To je također visoko iznad EU prosjeka.

Od 133.564 traktora koliko ih je u 2021.g. registrirano, čak 90,80 % odnosno 121.279 je starosti 10 i više godina. CVH navodi da je 4185 traktora tj. 3,13 % starosti do 1 godine što je sumnjiv podatak. Prema istom izvoru u 2021.g. novoregistrirano je 1062 traktora; to čini 0,82 % od ukupnog broja registriranih traktora u RH u 2021.g., ističe Franjo Dominković, dopredsjednik Udruge prodavatelja poljoprivredne mehanizacije.

Nema pada prosječne starosti traktora

Prema njegovoj analizi, razlika se odnosi na quadove koji se u nas registriraju kao traktori. U posljednjih nekoliko godina nabavlja ih se više nego traktora. Prošle godine ih je novoregistrirano 1819 komada, 71 % odnosno 757 više nego traktora. Unatoč tako prikazanom pregledu novoregistriranih quadova u novoregistriranim traktorima i koji se na taj način ,,pomlađujuʺ (povećavaju udio novih traktora); traktori u Hrvatskoj ipak nisu niti u jednoj od proteklih 14 godina uspjeli obrnuti trend porasta prosječne starosti traktora. Iz pregleda prosječne starosti traktora vidljivo je da od 2007.g. do prošle godine nije niti jedne godine zabilježen pad prosječne starosti traktora.

U godinama od 2007.g. prosječna starost je porasla s 23,27 godina na 31,62 godina odnosno 36 %. Uzrok povećanju prosječne starosti traktora ,,u nas Hrvata” je i vrlo velik uvoz-unos rabljenih traktora. Kod njih je prema podacima Zavoda za modernizaciju Agronomskog fakulteta iz Zagreba, koji sudjeluje u izdavanju dozvola za uvoz rabljenih traktora, evidentiran unos traktora starijih od 50 godina. Rezultat je to dosadašnjeg odobravanja potpora i za rabljene traktore i za drugu mehanizaciju i opremu iz EU Fonda za ruralni razvoj za ,,male” i ,,mlade” poljoprivrednike!

Zahvaljujući tim potporama u Hrvatskoj u posljednjih 7 godina, a osobito u 2019., 2020. i 2021. jako puno rabljenih traktora samo je promijenilo vlasnika (i novi vlasnici dobili su EU potpore) uz obvezu da ih ne smiju prodati 5 godina. To jako utječe na porast prosječne starosti traktora – iako je većina od tih traktora „odradila svoje“, smatra Dominković.

Zabilježen je pad prodaje novoregistriranih traktora

Što se pak tiče prodaje odnosno uvoza novoregistriranih traktora u prvom kvartalu ove godine zabilježen je pad od 45 traktora. Odnosno 16 % u odnosu na prvi kvartal prošle godine. Rezultat je to prije svega produženih rokova isporuke uslijed „Covid 19 pandemije“; također i povećanih narudžbi posebno u drugome polugodištu prošle godine.

Od tada su prodane gotovo sve količine traktora sa zaliha; sada se čeka isporuka na narudžbe ispostavljene kod nekih brandova i prije 6 i više mjeseci. Neki dobavljači traktora traže povećanje cijena i za naručene traktore za koju su narudžbe potvrđene uplatom dogovorenog iznosa avansa. U posljednje vrijeme prisutno je i značajno povećanje cijena u odnosu na povećanja koja su zabilježena za vrijeme pandemije; i to gotovo kod svih proizvođača traktora i druge mehanizacije, a posebno kod kombajna.

Prosječna starost vozila kategorije T /traktora

Porast cijena poljoprivredne mehanizacije i opreme je ipak osjetno niži nego što je već do tada ostvaren porast cijena poljoprivrednim proizvodima; ostaje nadanje da će tako biti i ubuduće pa i unatoč ratu u Ukrajini. Obustava tj. embargo i/ili otežana isporuka poljomehanizacije za Rusiju odnosno Ukrajinu dijelom za strojeve većih snaga su skratile rokove isporuke; istovremeno kod zemalja koje nastoje povećati proizvodnju poljoprivrednih proizvoda i hrane ukupno su potakle potražnju za traktorima, poljoprivrednom mehanizacijom i opremom; tako ostaje realno očekivanje da će se to i događati u Hrvatskoj, nada se Franjo Dominković.

Što se pak tiče strukture novoregistriranih traktora od 01.01. do 31.03. ove godine, unatoč tomu što je to kratko razdoblje; kod većine brandova prisutan je pad prodaje u odnosu na isto razdoblje prošle godine; poglavito kod traktora manjih snaga. Ipak, neki brandovi kao npr. Lamborgini i dalje povećavaju broj novoregistriranih traktora.

U posljednje vrijeme zabilježena je povišena cijena kombajna   

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOdržan sastanak s predstavnicima vinogradarskog i vinarskog sektora
Sljedeći članakNavodnjavanje i prihrana plodovitog povrća nakon sadnje
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.