Ograničenja primjene insekticida u ranim povrtnim kupusnjačama

Od povrtnih vrsta (izuzev krumpira) koje u našoj zemlji uzgajamo na otvorenim poljima kupusnjače zauzimaju najveće površine. Sredinom 1990-ih godina procijenilo se da unatoč mjerama zaštite, neželjeni organizmi prosječno smanjuju prinose 24 %, od čega uzročnici bolesti 4 %, štetnici životinjskog podrijetla 15 %, a korovi 5 %.

Globalnim klimatskim promjenama i liberalizacijom trgovine biljnim proizvodima, sjemenom i sadnim materijalom na zajedničkom europskom tržištu, procijenjene prosječne štete u povrtnim kupusnjačama se zadnjih sezona povećavaju. Budući da kod nas čak 62,5 % svih zabilježenih šteta u povrtnim kupusnjačama potječu od štetnika životinjskog podrijetla (najčešće od neželjenih kukaca), proizvođačima savjetujemo redovito provjeravati zdravstveno stanje usjeva i protiv permanentnih štetnika provoditi usmjerene mjere zaštite.

Sve stroža regulativa EU povezana sa (eko)toksikološkim profilom pojedinih djelatnih tvari uzrokovala je značajno smanjenje nekih skupina sredstva za zaštitu bilja (primjerice broj insekticidnih pripravaka u našoj zemlji je 2018. godine 50 % manji u odnosu na 1987. sezonu). Tako u Fitosanitarnom Informacijskom Sustavupri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva za neke ekonomski značajne kategorije štetnika od 2020. više nema registriranih kemijskih sredstva za zaštitu bilja, pa su česti upiti tržnih proizvođača kako organizirati proizvodnju na većim površinama? Jedan od primjera i upita su kako suzbijati štetne muhe koje srećemo u povrćarstvu (npr. kupus, luk, češnjak)?

Među kukcima dvokrilcima (Diptera) već nekoliko godina zbog klimatskih promjena u humanoj i veterinarskoj medicini bilježimo porast populacija komaraca i obada, dok se na poljoprivrednim usjevima tek manji dio njihovih ličinki hrani biljnim organima. Značajan dio dvokrilaca su entomofagne vrste, pa ih ubrajamo u vrlo korisne prirodne neprijatelje štetnika. Ipak, zbog značajnog uzgoja kupusnjača, lukovičastog i korijenastog povrća u našim krajevima gotovo svake sezone vidimo štete od vrtnih, cvjetnih i golih muha u obliku “crvljivosti povrća” (Opomyzidae, Anthomydae, Psilidae), a najvažnije među njima napadaju kupus, luk, češnjak, poriluk i mrkvu.

Odrasli oblici uzročnika “crvljivosti” povrća nalikuju izgledom i veličinom kućnim muhama (izuzev minera poriluka koji je veličinom značajno manji), imaju samo jedan par “prozirnih” krila, dok im je stražnji par zakržljao. Razvijaju nekoliko generacija godišnje, a već sada možemo vidjeti posljedice razvoja prezimljujuće generacije.

Prema iskustvima iz ranijih sezona na nezaštićenim usjevima ranih povrtnih kupusnjača naknadno krajem travnja ili u prvoj polovici svibnja bilježimo povećane štete od prezimljujuće generacije kupusne muhe (Delia brassicae). Proizvodnja ranih usjeva kupusnjača nije moguća bez kvalitetne zaštite protiv prezimljujuće populacije kupusne muhe (Delia brassicae), koja se javlja u prosječnim sezonama već krajem ožujka ili najčešće tijekom travnja.

Pritom je napad prezimljujuće populacije ovog nametnika koncentriran na relativno malobrojna polja zasađena ranim povrtnim kupusnjačama, pa su štete nezaštićenih usjeva gotovo 100 %. Ranijih godina su u poljskim pokusima u našim proizvodnim uvjetima odlični rezultati dobiveni preventivnim potapanjem kontejnerskog rasada prije sadnje u insekticidnu otopinu.

Aktivnost kupusne muhe tijekom ljeta manja

Poznato je da kupusna muha (Delia radicum) ima tri do četiri generacije godišnje,ali je njihova aktivnost tijekom ljeta značajno manja. Odrasla kupusna muha je slična kućnoj muhi, sive je boje, tijela dugog 5-7 mm. Prezimljuju kao kukuljice u tlu, a muhe izlijeću kad je temperatura tla iznad 12 °C. U nepovoljnim klimatskim uvjetima prezimljujuća populacija kupusne muhe se pojavljuje postupno, što značajno otežava mjeru zaštite prskanjem biljaka u polju. Odrasle muhe privlači žuta boja, pa se populacija može pratiti žutim ljepljivim pločama.

Prema vlastitim iskustvima rasad kupusnjača koji je presađen u polje početkom svibnja bio je značajno manje napadnut ličinkama kupusne muhe nego rasad posađen krajem ožujka ili početkom travnja.

Nakon parenja ženke odlažu jaja, u skupinama do 10 na vrat korijena biljaka ili zemlju u njihovoj blizini. Štete prave bjelkaste do svjetlo-žućkaste ličinke, tijela sužena naprijed, veličine do 10 mm. Nemaju noge niti vidljive glave. Napadnute biljke venu i poliježu, lišće postaje olovno-sivo ili plavo-ljubičasto, te se lako čupaju iz tla. Na njima se nalazi više ličinki muhe, a napadnuti dio korijenova vrata ili zadebljalog korijena gnjili. Veće su štete na mladim biljkama, ali u uvjetima nedostatka vode propadaju i jače razvijene presadnice. U područjima gdje se često uzgaja kupus i pojavljuje kupusna muha potrebno je provoditi sve preventivne mjere (plodored, uništavanje biljnih ostataka, pokrivanje biljaka paučinastom folijom) i usmjereno kemijski zaštiti usjeve.

Prskanje “ranih” presadnica u polju insekticidima protiv kupusne muhe daje vrlo slabe ili nikakve rezultate. Brojnost povrtnih muha (npr. kupusne, lukove, češnjakove i mrkvine) može se umanjiti postavljanjem većeg broja žutih ljepljivih ploča (učinkovito na manjim površinama – gredicama na vrtovima uz okućnice. Ako se ne provede potapanje kontejnerskog rasada pred sadnju, mjere zaštite je potrebno provoditi u vrijeme pojave prezimljujuće populacije kupusne muhe u usjevu prskanjem usjeva uz povećani utrošak škropiva ili preventivnom primjenom granuliranih insekticida u sadnji (cipermetrin i teflutrin) (prema vlastitim iskustvima dobivenim početkom 2000-ih godina granulirani insekticidi ne pokazuju visoku djelotvornost u suzbijanju prezimljujuće populacije kupusne muhe).

Za folijarno suzbijanje kupusne muhe (Delia brassicae) u ranom kupusu, kelju, cvjetači i brokuli, u našoj zemlji nema registriranih insekticida (izuzev kelja pupčara, gdje je za tu namjenu dopuštena primjena acetamiprida).

Naknadno je folijarna primjena acetamiprida od 2023. godine dopuštena za suzbijanje nekih štetnika kupusa, kelja, i brokule (lisne uši, kornjaši) putem registracije za proširenje uporabe na male kulture i/ili male namjene – na odgovornost samih proizvođača povrća. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva iz navedenih razloga već nekoliko sezona izdaje dozvolu u hitnim situacijama za poznate korisnike djelatnoj tvari cijantraniliprol (Benevia OD) (za poznate kupcezastupa tvrtka “AgroChem Maks”). Primjenjuje se metodom prskanja u vrijeme odlaganja jaja i pred pojavu prvih ličinki kupusne muhe uz povećani utrošak škropiva i dodavanje pomoćnog sredstva (okvašivača).

Tablica 1. Insekticid dopušten za suzbijanje drugih štetnika kupusnjača, a pokazuje dobro posredno djelovanje na kupusnu muhu (Delia) (dopuštenje samo u nekim vrstama kupusnjača)

Mjere za umanjivanje šteta

Napad prezimljujuće populacije kupusne muhe (Delia) može se umanjiti i/ili izbjeći poštivanjem plodoreda i pokrivanjem presadnica odmah nakon sadnje u polje paučinastim folijama. Preporučuje se uz polja i/ili gredice ranih kupusnjača postavljati žute ljepljive ploče. Vremenski uvjeti tijekom ožujka i početkom travnja pojedinih su dana bili optimalni za aktivnost štetnika životinjskog podrijetla u usjevima ranih kupusnjača (dani bez vjetra i kiše) (primjerice pojavu prvog leptira lisnih sovica na feromonske Csalomon klopke u središnjem dijelu Međimurja zabilježili smo u prvom tjednu travnja(03.4.). Topliji proljetni dani u drugoj polovici travnja i moguće tijekom svibnja omogućuju da rane povrtne kupusnjače budu napadnute od kupusne lisne uši (Brevicorine) i različitih vrsta štetnih gusjenica (Noctuidae, Pieris, Plutellama), pa je potrebno odabrati i dovoljno učinkovita biološka, botanička (biljna) ili kemijska sredstva za njihovo suzbijanje uz prikladnu karencu.

Tablica 2. Neki insekticidi dopušteni za folijarno suzbijanje štetnika u različitim vrstama povrtnih kupusnjača u našoj zemlji

Kupusna muha (Delia brassicae) osim kupusa često napada cvjetaču, kelj, korabu, rotkvu, rotkvicu, a ponekad i hren. Budući da je napad prezimljujuće populacije usmjeren na relativno malobrojna polja i/ili gredice ranih kupusnjača koje sadimo (sijemo), krajem ožujka ili početkom travnja štete na nezaštićenim biljkama mogu biti 100 % (slike 1, 2, 3). Stoga rani uzgoj kupusnjača treba preventivno zaštititi od kupusne muhe. Mlade biljke često za vlažno-toplijeg razdoblja napadaju sveprisutne lisne uši (slika 4) Tijekom formiranja glava nepravilne rupičaste grizotine (slika 5) upozoravaju nas na moguću pojavu nekoliko štetnih vrsta gusjenica: šarene su boje kupusni bijelci (Pieris), tamno-smeđe boje su sovice (Noctiudae), a zelene su boje gusjenice kupusnih moljaca (Plutellama) Foto: M. Šubić

Pročitajte još:

Tehnologija proizvodnje kupusa

Uzgoj presadnica kupusnjača

Sortiment kupusa za kasnojesensku potrošnju i preradu