Na kraju vegetacije, upotrijebljene folije se većinom nekontrolirano spaljuju ili deponiraju u tlo čime se izravno onečišćuje okoliš. Kao alternativni materijalu za malčiranje tla u proizvodnji povrća, mogu se upotrijebiti različiti organski malčevi.

Što sve ide u organske malčeve

Kao organski malčevi mogu se koristiti: sijeno, slama, pokošena trava, kora drveta, piljevina, otpalo lišće, kompost, iglice crnogorice, papir… Primjena organskih malčeva u uzgoju povrća zanimljiva je mješovitim poljoprivrednim gospodarstvima koja raspolažu odgovarajućim organskim materijalima za malčiranje tla kao produktima ili kao otpadom (kukuruzni oklasci, kukuruzovina) vlastite proizvodnje.

Prednosti uvođenja organskih malčeva u proizvodnju povrća su:

– značajno smanjenje onečišćenja okoliša uslijed smanjenog spaljivanja ili deponiranja nerazgradivih PE-folija u tlo i izostanka kemijskih metoda suzbijanja korova
– obogaćivanje poljoprivrednog tla organskom tvari zaoravanjem biljnih ostataka uzgajane kulture i organskog malča s pozitivnim učinkom na strukturu tla. Istovremeno potiču razvoj korisne mikroflore i sprečavaju eroziju tla
– smanjeno zbijanje tla i stvaranje pokorice nakon obilnijih pljuskova. Smanjena evaporacija i ispiranje hranjiva rezultiraju manjim utroškom vode i hranjiva
– ujednačena je temperatura tla na malčiranoj površini čime se smanjuje stres uslijed naglih temperaturnih promjena

Debljina sloja organskog malča koji će se primijeniti ovisi o materijalu koji će poslužiti za malčiranje. Preporučuje se 5 do 8 cm, povrtnoj kulturi te tipu tla. Pri tankom malčiranju omogućit će se rast korova. Dok će uslijed prevelikog sloja malča biti otežano prozračivanje tla i isparavanje vode čime se stvaraju nepovoljni uvjeti za rast biljke. Pokošena trava se može koristiti samo ako ne sadrži sjeme korova i ako na travnjaku nisu korišteni herbicidi. Ovaj je malč kratkog vijeka pa ga je zbog postupne razgradnje potrebno obnavljati svaka 2 do 3 tjedna.
Primjena iglica crnogoričnih vrsta je ograničena jer se njihovom razgradnjom zakiseljuje tlo te se kao malč ne mogu primijeniti u uzgoju biljaka kojima ne odgovara tlo niže pH vrijednosti.

Kukuruzovina i kukuruzni oklasci se moraju usitniti na dijelove manje od 1 cm, kako bi se spriječilo širenje kukuruznog moljca. Polifagnog štetnika koji osim na kukuruzu štete radi i na paprici, krizantemama te drugim vrstama. Primjena ovih materijala za malčiranje je ujedno i agrotehnička mjera kojom se unapređuje suzbijanje ovog štetnika sukladno načinu prihvaćenom u EU. Organski se malčevi postupno razgrađuju djelovanjem mikroorganizama, a slaba opskrbljenost organske tvari dušikom može rezultirati deficitom dušika u tlu.
Kako bi se ova pojava spriječila, potrebno je primijeniti dodatnu količinu dušičnog gnojiva.

Prethodni članakVrcanje meda
Sljedeći članakRegent – sorta vinove loze otporna na gljivične bolesti
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.