U kontinentalnim područjima to je uglavnom tijekom druge dekade svibnja, a u priobalnim područjima krajem travnja odnosno početkom svibnja. Preranom sadnjom, kada je tlo hladno, korijen se veoma slabo razvija, a lišće posađenih biljaka žuti čime se značajnije usporava kasniji razvoj kada nastupe i povoljniji uvjeti. Budući da se začeci cvjetnih pupova počinju formirati kada biljke već imaju razvijena 4 – 5 listova, zastoj u razvoju uvjetovan dužim razdobljem niskih temperatura nakon presađivanja ima za posljedicu formiranje malog broja cvjetova čime se značajnije smanjuje produktivnost biljke. Prekasnom sadnjom smanjuje se razdoblje moguće vegetacije što može imati za posljedicu da pojedine kasne sorte ne stignu pocrveniti do pojave prvih mrazeva. Isto tako, kasnom sadnjom, kada su temperature visoke, biljke se teže primaju, češće pate od nedostatka vode ili zbog intenzivnijeg rasta vegetativnog dijela biljke u odnosu na generativni razvoj, razvija se manje začetaka cvjetova, što rezultira nižim prinosom.
Presađivanje
Tlo za sadnju paprike mora biti povoljne vlažnosti, stoga je presađivanje poželjno obaviti nakon kiše, ili, ako je tlo presuho, prije presađivanja potrebno ga je umjereno navlažiti. Također, treba izbjegavati i presađivanje u prevlažno tlo, što može prouzrokovati žućenje biljaka i otpadanje listova. Presađivanje je najbolje obaviti za oblačnih dana ili kasno popodne.
Paprika tipa kapije namijenjena za preradu u ajvar presađuje se sadilicama najčešće na razmak redova 60 – 70 cm. Međuredni razmak treba prilagoditi postojećoj mehanizaciji za kasniju međurednu kultivaciju i nagrtanja. Razmak presađenih biljaka u redu je najčešće 25 – 35 cm, ovisno o bujnosti uzgajanih sorti. Sorte crvene rog paprike namijenjene za preradu u ajvar, visoke i bujne stabljike, kao što je novopriznata sorta Podravka, presađuju se najčešće 3 na dužni metar, a sorte niže i manje bujne stabljike, kao što je Slavonka, uglavnom 4 biljke na dužni metar.
Kod presađivanja izuzetno je važno postići što ravnomjerniji raspored biljaka unutar reda. U sklopu rjeđem od optimalnog, biljke su razvijenije, daju više plodova po biljci, ali je ukupni prinos tržnih plodova po jedinici površine manji. U pregustom pak sklopu smanjuje se broj tržnih plodova po biljci, plodovi su sitniji, ukupan prinos po jedinici površine se ne povećava, a značajnije se povećavaju troškovi proizvodnje zbog većeg broja presadnica. Presađivanje se obavlja na dubinu nešto veću nego što su rasle same presadnice.
Zajedno ili neposredno nakon presađivanja potrebno je obaviti zalijevanje. Biljke koje se nisu primile nakon presađivanja potrebno je ručno podsaditi.
Dva do tri tjedna nakon presađivanja nakon što se biljke ukorijene, izvrši se međuredna kultivacija i prihrana. U početku zametanja prvih plodova izvrši se druga prihrana i nagrtanje usjeva.
Osim na golom tlu paprika namijenjena za preradu u ajvar može se uzgajati i na tlu prekrivenom polietilenskim folijama.
U odnosu na uzgoj na golom tlu uzgojem na foliji postiže se značajno veći prinos tržnih plodova bolje valitete koji prije dospijevaju za berbu. U proizvodnji paprike najviše se koristi crna polietilenska folija.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakUzgoj mladog krumpira
Sljedeći članakRajčica – od sadnje do berbe
gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.