Dajemo veliku pozornost poljoprivredi, a u godinama koje dolaze dat ćemo još i veću, naglasila je predsjednica uprave Podravke, dr. sc. Martina Dalić u svom uvodnom govoru na susretu s kooperantima i proizvođačima u restoranu Štagelj kraj Koprivnice.

Poljoprivreda, u užem smislu povrćarska proizvodnja, u poslovnim planovima i strategijama Podravke ima veliko značenje, a u dolazećim godinama imat će još i veće, potvrdila je Dalić.

Martina Dalić

Bilo je razdoblja kad Podravka nije davala toliku pozornost proizvodnji poljoprivrednih sirovina iz domaćeg okruženja, već se više orijentirala na uvoz, gdje bi nabavljala povoljnije sirovine, ali to vrijeme je završilo. Prvi razlog leži u pretpostavkama kako se kvalitetni poljoprivredni proizvodi mogu lako, brzo i jednostavno uvesti, a one više nisu točne, što se pokazalo i tijekom pandemije koronavirusa. Drugi razlog su poslovne odluke i ambiciozni planovi koji zahtjevaju da imamo kvalitetnu sirovinu, da je ona blizu i dostupna.

Možemo računati na rast proizvodnje, ako sirovina bude domaća

Samo uz sigurnost opskrbe i uz dobru kontrolu proizvodnje možemo računati na rast proizvodnje Podravkinih gotovih proizvoda, kazala je Dalić.

Ta računica nije sasvim jednostavna zbog klimatskih promjena koje mijenjaju i kvare očekivanja, pa je stara izreka „Uzdaj se u se i u svoje kljuse“, put kojim Podravka želi ići, jer uvoz, troškovi transporta, ali i pitanje kvalitete sirovina iz uvoza navodi ih da se puno čvršće moraju sami angažirati. U posljednjih nekoliko godina uložena su značajna sredstva u navodnjavanje domaćih proizvodnih površina kao i u mehanizaciju, ne samo na vlastitim površinama, nego i u suradnji s kooperantima s kojima žele biti pouzdan partner. Iako Podravka najviše kupuje žitarice, u segmentu povrtlarske proizvodnje, širenje je predviđeno posebno za rajčicu.

U Varaždinskoj se županiji, točnije Općini Kalnik sprema pokretanje novog pogona za primarnu preradu rajčice koji će biti 3 puta većeg kapaciteta od onog u Istri. To znači da će Podravka morati povećati i proizvodnju sirovine za 3 do 4 puta i trebat će oko 300 ha površina za proizvodnju industrijske rajčice. Investicija u tvornicu Kalnik koja će biti dovršena u proljeće 2024. g. vrijedna je više od 100 milijuna kuna, odnosno između 15 i 17 milijuna eura.

Dalibor Kezele, direktor sektora poljoprivrede u Podravci, također je naveo kako je ova godina bila klimatski iznimno izazovna godina, koja je sve naučila da se mora bolje vladati rizicima.

-Ono što smo započeli kroz organiziranu kooperantsku povrćarsku proizvodnju pokazalo se stabilnijim za razliku od tržišta sa žitaricama, što daje i našim poljoprivrednicima sigurnost otkupa, a nama uz otkupe buduća planiranja kooperantske, ali i vlastite proizvodnje, rekao je Kezele.

Dugogodišnji kooperant Podravke iz Istre, Dario Makovac iz Savudrije koji vodi OPG Dandi, prosječno na oko 13 ha proizvodi rajčicu. Uzgaja oko 5 do 6 sorata kako bi proizvodnju razvukli na dulje vremensko razdoblje. Sade rajčicu od 22.4. do polovice svibnja, za berbu rajčice krajem srpnja, tj. početkom kolovoza. Ove godine su zbog kiša kasnili sa sadnjom, pa je i berba pomaknuta. Napominje kako je Podravka siguran partner jer sve na vrijeme i uredno plate prema unaprijed dogovorenim cijenama, a što je, naglašava, iznimno bitno u ova „čudna“ vremena.

Makovac navodi da je proizvodnja rajčice zahtjevna, a vremenske prilike su problematične, posebno kad je pala velika količina oborina neposredno pred berbu, što pogoduje razvoju korova i bolesti. Iako je plamenjača standarna bolest, u Istri nisu imali prevelikih problema s istom, kao niti s štetnikom lisnim minerom rajčice, no javlja se siva plijesan. Rajčica uz veliku vlagu i porast temperature počne stagnirati te se javlja i propadanje rajčice kao značajan problem.

Zar bi trebali proizvoditi ispod granica rentabilnosti?

Bez obzira na najavljeno povećanje cijena koncentrata rajčice i drugih prerađevina, Makovac kaže da proizvođači vjerovatno i dogodine neće povećati cijene proizvodnje jer je cijena trenutno solidna, no ako će se nastaviti povećanje cijena gnojiva, goriva i dr. jasno da će biti prisiljeni tražiti korekciju cijena.

Na prozivke da sami proizvođači povećavaju cijene, pa su i trgovci primorani iste korigirati, odlučno kaže da stvar nije tako jednostavna te kako je najlakše uvijek optužiti proizvođače.

Moramo imati rentabilnu proizvodnju budući da i dalje ulažemo u razvijanje poljoprivredne proizvodnje, jer ako radimo samo da bi platili troškove i preživjeli, onda od toga nema ništa, propali bismo kroz nekoliko godina, kaže. Ne možemo dozvoliti da svi povećavaju cijene (goriva, repromaterijala…), a da proizvođači proizvode po cijenama od prije nekoliko godina jer je neki dio asortimana poskupio i 300 %, nastavlja Makovac.

Od mnogobrojnih kooperanata na susretu koji bi trebao postati tradicionalan, kako su najavili iz Podravke, našao se i Božidar Plantak iz Delova (Novigrad Podravski). Božidar uzgaja grašak za koji je dobivao 46 eurocenti, a želja mu je proširiti uzgoj na ciklu i rajčicu. Mario Habijanec iz Koprivničkih Brega pak uzgaja ciklu, rajčicu i grašak, a veliku ulogu da sa žitarica prijeđe i na povrće odigrala je upravo Podravka.

U jednom danu krastavci od polja u tegli

Saša Lenček, predsjednik PZ Ludbreški kraj, navodi da kooperacija s Podravkom traje punih 8 godina. Lenček posjeduje i vlastiti OPG na kojem uzgaja povrće na 12 ha, ima 7 plastenika, a proizvodnju baziraju na paprici, patlidžanu, feferonima, imaju nešto kupusa i krumpira.

Suradnja s Podravkom funkcionira fenomenalno, jer na dan berbe, primjerice krastavaca kornišona, Podravka isti dan kroz nekoliko sati dobiva našu sirovinu. Saša kaže kako je zadruga temeljena na načelu da svi rade planski i da nitko ne odstupa od dogovorenih kvota. Najbitnije je da planska proizvodnja bude od početka do zadnjeg dana ista, no tu imamo mali problem, a to su elementarne nepogode lokalnog karaktera koje su izazvale jako velike štete, pa nismo po prvi puta ispunili sve uvjete koje smo dogovorili. Ministarstvu poljoprivrede smo spomenuli kako ne želimo osiguranja u kojima se kockamo, htjeli smo zaštitu proizvoda, i da zaista osiguranja ispune svoju svrhu, što u 2023. g. nismo imali sreću doživjeti.

Saša Lenček

Cijene sirovina nas proizvođača su poznate od početka godine, pa se tu malo obmanjuje javnost, povećanja cijene trgovaca su samim time neopravdana, naglašava Saša na upit vezan uz povećanje cijena finalnih proizvoda. Zaštitna sredstva su nam se ukidala, a štetnici ostali isti, to je veliki problem, nastavlja.Nadzor i kontrola kvalitete iz Podravke su izvrsne, pa samim time nemamo odbitaka, zato kupci mogu biti sigurni da je kvaliteta dovedena do vrhunca.

Prethodni članakSankcionira li APPRRR hrvatske poljoprivrednike nezakonito?
Sljedeći članakKako spasiti domaće svinjogojstvo?
Ivan Stupnišek, mag. ing. agr.
Rođen 1985. g. u Zagrebu, gdje završava osnovnu i srednju školu za dentalnog tehničara, te poslije pripravničkog staža u Stomatološkoj poliklinici Perkovčeva u Zagrebu upisuje preddiplomski studij Agroekologija na Agronomskom fakultetu, zatim diplomski studij Ekološka poljoprivreda i agroturizam koji završava 2012. g. Stručnu praksu i terenski rad obavlja na Zavodu za opću proizvodnju bilja u okviru projekta prof. dr. sc. Milana Mesića „Gnojidba dušikom prihvatljiva za okoliš“, Zavodu za voćarstvo (stručni projekt) te Zavodu za poljoprivrednu zoologiju (stručni projekt). Od 2014. urednik u Gospodarskom listu; autor nekoliko stručnih i znanstvenih članaka. Prijašnje radno iskustvo u DTC Sertić na radnom mjestu supervizora, B2B kampanje, ljudski resursi. U Stil pekarni radio kao prodajni predstavnik tijekom studija. U Interpunktu tijekom studija radio u marketingu (telesales), te u Bogadura grupaciji kao voditelj evenata za razne klijente. Služi se engleskim i osnovno španjolskim jezikom. Područja interesa: precizna i ekološka poljoprivreda, obnovljivi izvori energije, integrirana zaštita bilja, stočarstvo, peradarstvo, ljekovito bilje, nove tehnologije, PR i marketing, novinarstvo. Znanstvene publikacije: https://www.bib.irb.hr/pregled/profil/38362