Većina povrtnih vrsta za svoj rast traži osunčana mjesta, s dovoljnom količinom i trajanjem sunčevog osvjetljenja. Međutim, ima i povrtnih vrsta koje podnose sjenu (polusjenu).

Kad se pogleda popis vrsta u nastavku, vidljivo je kako se redom radi o vrstama nižih temperaturnih zahtjeva. Naravno nije to potpuna sjena, već sjenovito mjesto koje je osunčano 4 do 6 sati dnevno, najbolje u jutarnjim satima. Kvaliteta i dužina osvjetljenja utjecat će na izbor vrste. Pažljivim odabirom povrtnih vrsta koje traže manje svjetlosti moguće je ostvariti dobar i kvalitetan prinos.

Lukovičasto povrće

Lukovi (ne svi) su povrtne vrste koje vrlo dobro podnosi sjenu. Sjenu podnose luk vlasac, češnjak, višegodišnji luk. Luk vlasac i višegodišnji luk će tijekom nekoliko godina prekriti mjesto na koje je posađen i raširiti se. Češnjak će rasti u sjeni voćnih stabala (jabuka, kruška, šljiva, grmolike voćne vrste) ako se voćne vrste uzgajaju bez upotrebe kemijskih sredstava za zaštitu bilja. Osim toga, češnjak će svojim kemijskim sastavom štititi navedene vrste od pojave bolesti i napada štetnika.

Češnjak dobro raste u sjeni voćnih stabala
Vlasac će se vrlo raširiti zasađen na sjenovitim mjestima

Korjenasto povrće

Korjenasto povrće izvrsno raste u sjeni, ali ovisno o intenzitetu i sastavu svjetla (valnim duljinama), može doći do produžetka vegetacije u odnosu na osunčana mjesta, ili npr. kod cikle hipokotil neće toliko zadebljati. Djelomična sjena će usporiti prijelaz u generativnu fazu. Cikla, mrkva, celer, peršin, pastrnjak i rotkvica se mogu uzgajati na zasjenjenim mjestima. Korjenasto povrće zahtijeva najmanje 4 sata osvjetljenja.

Mahunarke

Iz porodice mahunarki uzgoj na sjenovitom mjestu podnose bob i grašak. Sjenovito mjesto odabrano za uzgoj boba i graška treba biti prozračno. Mahunarke posebno dobro uspijevaju u sjeni jabuke, a za uzvrat obogaćuju tlo dušikom nakupljenim u procesu fiksacije.

Lisnato povrće

Lisnato povrće poput salate, blitve, špinata, kupusa, brokule i kelja će uspješno rasti u sjeni. Kupus i kelj će razviti manje i nježnije glavice u odnosu na biljke uzgajane na osunčanim gredicama. Lisnatom povrću potrebno je osigurati najmanje 5 sati osvjetljenja, posebno u jutarnjim satima.

Rabarbara i hren

Rabarbara i hren su višegodišnje povrtne vrste koje odlično rastu na sjenovitom mjestu.

Hren izvrsno raste na zasjenjenom mjestu

Začinsko bilje

Od začinskog bilja u sjeni se bez problema mogu uzgajati kopar, korijandar, menta i origano. Začinsko bilje se preporučuje posaditi na polusjenovito mjesto jer će okus listova biti bolji. Menta, vlasac i origano višegodišnje su biljke koje se na sjenovito mjesto sporo prilagođavaju, ali nakon prilagodbe, za rast im neće trebati više od tri sata dnevne svjetlosti.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakEgzotično voće u Hrvatskoj
Sljedeći članakOtporne vrtne orhideje
izv. prof. dr. sc. Božidar Benko
Docent na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštićeni prostori (plastenici i staklenici), konvencionalni i hidroponski uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Božidar Benko rođen je 1977. Dodiplomski studij završava 2001. godine. Iste godine se zapošljava kao znanstveni novak u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. Kao suradnik, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanima za hidroponski uzgoj povrća. Magistarski rad je obranio 2005., a doktorsku disertaciju 2009. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2012. godine. Koordinator je četiri modula na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom dosad je izrađeno i obranjeno 40 diplomskih i završnih radova. Aktivno je sudjelovao na osamnaest međunarodnih i tri nacionalna znanstvena skupa, s cjelovitim radovima ili njihovim sažecima, a dosad je kao autor i koautor objavio 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Član je International Society for Horticultural Science, Znanstveno se usavršavao na Mediterranean Agronomic Institute of Bari (CIHEAM-MAIB), a stručno u Izraelu.