Na taj način moći ćemo s većom sigurnošću računati na dobar urod, a time i na očekivanu korist bilo da je riječ o financijskoj dobiti (dobra prodaja povrća), ili povrću za svoje kućanstvo. Ako imate vlastitu površinu ili povoljni najam, nemojte oklijevati. Domaća proizvodnja trebala bi biti ispred uvoza povrća. Kako možete usporediti povrće koje je ubrano i za nekoliko sati nađe put do kupca, od onog koje putuje (skupo) i svakako izgubi na kakvoći (što ne mora biti vidljivo) i svježini? Nikako. Prednost uvijek ima svježe ubrano i odmah posluženo povrće i voće. Dakle, samouvjereno krenite u proizvodnju, pogotovo mladi uzgajivači. Tijekom rujna, nakon kišnog kolovoza, tlo je ipak dosta dobro (u dubljim slojevima) i prikladno za sjetvu predjesenskih kultura.
ŠPINAT
Još jedna jesenska kultura. Dobro je poznata u našim kontinentalnim krajevima. Uspijeva na plodnim, hranjivim tlima. Biljka je dugog dana. Za njegov uzgoj najbolje će odgovarati umjerena vlažnost tla i zraka. Kako na kakvoću listova vrlo negativno utječu visoka temperatura i suša, a i cvatnja se ubrzava, što također nije poželjno, rok sjetve je kasno ljeto i rana jesen (kolovoz, rujan), ili u proljeće (ožujak, travanj). Dobro je znati koje se kulture na susjednoj gredici dobro slažu sa špinatom. Riječ je o mrkvi, peršinu, kupusnjačama, rajčici. Loš mu je susjed cikla. Pri sjetvi, sjetite se toga!
(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakUzgoj borovnice
Sljedeći članakUzroci propadanja cvatova krizantema uoči berbe
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.