Tijekom proizvodnje soka i ketchupa, razine polifenola su niže. Stoga je bilo potrebno potvrditi da razlike koje su uočene u prethodnim istraživanjima imaju svoj uzrok u samim plodovima rajčice, a ne u tehnologiji njihove prerade.

Pogodnost za zdravlje

Polifenoli – prirodni antioksidansi biljnog porijekla – s nutricionističkog gledišta imaju iznimnu važnost budući da sa njihova konzumacija povezuje sa smanjenjem rizika od kardiovaskularnih i degenerativnih bolesti kao i od pojave nekih vrsta raka. Znanstvenici koji su proveli studiju analizirali su varijetet rajčice pod imenom Daniela. Utvrdili njen fenolski profil koristeći tehnologiju tekuće kromatografije u kombinaciji sa spektrometrijom mase. Pomoću ove metode, uspjeli su identificirati 34 različita fenolna spoja u rajčicama. Korist uzimanja polifenola u hrani je ta što oni sadržavaju širok spektar takvih molekula. To bi ujedno i bilo pogodnije za zdravlje nego konzumacija suplemenata. Rajčice također sadržavaju likopen i ostale karotenoide te vitamin C.

Organski ili konvencionalni uzgoj rajčica?

Organski uzgoj rajčica ne obuhvaća primjenu dušičnih gnojiva. Stoga biljke reagiraju na način da aktiviraju vlastite obrambene mehanizme, povećanjem razine svih antioksidansa. Što više stresa biljke prolaze, to više polifenola proizvode. Brojna znanstvena istraživanja pokazuju da konzumacija tih antioksidansa znatno pogoduje zdravlju.

Razlike između organskih i konvencionalnih rajčica mogu se objasniti s obzirom na gnojiva koja se koriste u oba slučaja. Znanstvenici smatraju da je potrebno provesti još nekoliko istraživanja koja bi rezultirala kliničkim dokazima da su organski proizvodi uistinu bolji za naše zdravlje od konvencionalnih.

Zdravi spojevi u rajčicama

Razine flavonoida se s vremenom povećavaju u usjevima koji se uzgajaju na organski način. Pokazuje dugoročna studija objavljena u časopisu „Journal of Agricultural and Food Chemistry“. Istraživanja ukazuju na to da konzumacija flavonoida iz rajčica može zaštititi organizam od raka, srčanih bolesti kao. Također i ostalih bolesti koje se javljaju s obzirom na starost čovjeka.

U novoj studiji, znanstvenici su usporedili razine ključnih flavonoida u rajčicama branima u razdoblju od 10 godina s dva polja. Jednom na kojem je provođen organski uzgoj te drugom na kojem je uzgoj bio konvencionalan i uključivao je uporabu komercijalnih gnojiva. Znanstvenici su se usredotočili na rajčicu zato što je ona jedno od povrća koje se najviše konzumira. Povećanja su odgovarala akumulaciji organske tvari u tlu na organskim parcelama i reduciranim količinama gnojiva. Značajne promjene u količini nutrijenata u rajčicama u organskom uzgoju kroz godine prethodno nisu zabilježene.

Pomoć u borbi protiv debljine

Znanstvenici redovito izvještavaju o novim saznanjima kako prehrana bogata voćem i povrćem reducira rizik od pojave pretilosti. Njihova se studija fokusira na zdrave prirodne antioksidativne spojeve zvane flavonoidi i fenolnim kiselinama. Takvi se spojevi u velikoj mjeri pojavljuju u voću, povrću, orašastim plodovima te napicima na biljnoj bazi – kavi, čaju i vinu. Znanstvenici su odavno upoznati s činjenicom da flavonoidi i fenolne kiseline imaju blagotvorno djelovanje na zdravlje u smislu reduciranja rizika od pojave srčanih udara, raka, pretilosti itd. Međutim, nisu bili sigurni na koji točno način ti spojevi djeluju npr. na masne stanice.

Proučavanjem 15 fenolnih kiselina i šest flavonoida i njihovog djelovanja na masne stanice kod laboratorijskih kultura mišjih stanica. Dobiveni su rezultati koji su pokazali da su masne stanice izložene pojedinim antioksidansima imale niže razine enzima koji formira trigliceride te niže akumulirane razine triglicerida. Masnoća koje u višim razinama povećavaju rizik od srčanih bolesti.

Prethodni članakU pripremi novi sustav osiguranja u poljoprivredi
Sljedeći članakSvinjski gulaš s pivom
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.