Proljetni češnjak je sitniji, listovi su u.i nego od jesenskog, a sadi se pliće (2 – 3 cm duboko). Glede vlage u tlu, proljetni češnjak ima nešto malo manje zahtjeve od jesenskog. Kod nas se proljetni i jesenski češnjak uzgajaju bez natapanja. Ipak, kontrolirajte vlagu u tlu tijekom uzgoja.
Ako uspoređujemo luk i češnjak (iz iste su porodice – ljiljani, liliaceae) češnjak je otporniji na zimu i mraz nego luk, jer ima čvršće ovojne ljuske. Kako češnjak počinje klijati na 3 – 5 °C, možemo ga saditi prije zime i vrlo dobro će prezimjeti, pogotovo ako ima snijega.
Optimalna temperatura za uzgoj češnjaka je 18 – 22 °C, a u razdoblju dozrijevanja mora biti malo viša (oko 26 °C).
Češnjak je biljka kratkog dana. Ako se uzgaja u području s duljim osvjetljenjem – produljit će vegetaciju.
Ekotipovi češnjaka koji dobro uspijevaju u svom okruženju loše će se prilagođavati novim ekološkim uvjetima. Zato čuvajte svoje stare ekotipove (forme) češnjaka koji dobro uspijevaju.
Glede vlage u tlu, češnjak je treba dosta, a ako je nema dovoljno, dat će male nekvalitetne prinose. Tijekom dozrijevanja bilo bi dobro da je vlaga zraka 60 – 65 %.
Pretkultura
Najbolja pretkultura češnjaku su krumpir ili kupus, jer ostavljaju dobro razrahljeno i nezakorovljeno tlo.
Tlo
Kao i većina povrtnih kultura, češnjak najbolje uspijeva na nanosnim glinasto pjeskovitim tlima. Tla koja brzo gube vlagu nisu preporučljiva za češnjak, jer će se razvijati sitne nekvalitetne glavice.
Zahtjevi prema svjetlosti
Ne planirajte uzgoj češnjaka na zasjenjenim položajima ili kao potkulturu, jer ima velike zahtjeve prema svjetlosti.
Sadnja češnjaka
U našim klimatskim uvjetima češnjak se uzgaja vegetativno, sadnjom češnjeva, na pripremljene razrahljene gredice. Za sadnju se izabiru isključivo zdravi češnjevi.
Sadnja se obavlja u plitke jarčiće (2 – 3 cm). Mali se češanj okrene korijenom nadolje, malo utisne u zemlju i nagrne se cijeli jarčić (kad je zasađen cijeli red) i to rahlom zemljom. Sadite na razmake 15 – 20 cm između redova i 10 – 15 u redu, što je ranije moguće u proljeće (ožujak – travanj). Jesenski rok je rujan – listopad. Češnjak će niknuti za 10 – 15 dana.
Njega tijekom vegetacije
Tijekom vegetacije njega usjeva se sastoji od plijevljenja, okopavanja i odgovarajućeg prihranjivanja.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakBolesti borovnica i brusnica
Sljedeći članakBolesti kupusnjača
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.