Zbog toga je uputno plodove brati u početnom stadiju razvoja sjemenke. Ugodan osvježavajući okus plodova krastavca ovisi o sadržaju malih količina slobodnih organskih kiselina.Posebnu aromu krastavcima daju eterična ulja,a gorak okus potječe od glukozida kukurbitacina,koji je osobito izražen kod nekih kultivara.Gorkasti plodovi krastavaca uglavnom nastaju pri proizvodnji u nepovoljnim uvjetima,od kojih najviše utječu temperatura,niska relativna vlažnost zraka,te natapanje hladnom vodom u tijeku žarkog dana.Međutim,postoje kultivari krastavaca bez gorčine,koji se označavaju “bitter free ”. Da je krastavac omiljeno povrće, dokazuje činjenica da gotovo i ne postoji zemlja koja ga ne proizvodi.Dakle,iz vlažnih predjela Indije,odakle potječe danas se krastavac uspješno svugdje proširio. Korijen krastavca razvija se u širinu do metra.Na središnjem korijenu velik je broj bočnog korijena,plitko raširen,pa krastavac treba vrlo često natapati. Stabljika krastavca je zeljaste strukture,povijenog rasta s obraslim bodljama. Grana se tako da najprije naraste glavna stabljika (dužine 5 -7 m),a na njoj bočne. Listovi krastavca izlaze odmah nakon nicanja,kao dva krupna klicina listića.List je jednostavan i raste na dužim peteljkama, i to pojedinačno trodijelnog ili petodijelnog izgleda.Oblik lista može biti srcolik ili loptast,s malo ili više usječenim rubom.U pazuhu listova rastu vitice kojime se biljka pričvršćuje na oslonac potporu. Cvjetovi krastavca su razdvojeni.Kod starih sortnih kultivara na primarnoj stabljici pretežno su muški,a na bočnim granama ženski cvjetovi.Muški cvjetovi nalaze se u hrpicama na kraćim i tanjim

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Sljedeći članakCiklame: Trajnice koje uljepšavaju vrt zimi
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.