Uzgoj na crnoj foliji
Taj način uzgoja se kod nas primjenjuje, uz kombinaciju ukopavanja plastičnih boca s odrezanim dnom ili šupljih plastičnih štapova kroz koje se zalijeva.
Krajem ljeta i početkom jeseni s biljaka se uklanja dio lišća kako bi se poboljšalo sazrijevanje posljednjih plodova. Prije mraza treba pobrati ostale plodove i pustiti ih da dozriju u tamnim toplim prostorima pri temperaturi 13-15 °C, pri relativnoj vlažnosti zraka 75-80%. Koriste se plitke gajbice, letvice i police od dasaka prekrivene slamom. Plodovi se ne smiju dodirivati. Ponekad se tako mogu čuvati do polovice prosinca. Neke vrste se mogu i dulje čuvati.
Uzgoj rajčica na žici – špagi i na etaže
također daje vrlo dobre rezultate.
Cijepljenje rajčica
Ovaj način rezultira povećanjem prinosa od nekoliko puta, jer 2 korijena hrane 1 stablo.
Otpornost prema bolestima je također povećana. Ovo su iskustva povrtlara s Novog Zelanda. Oni to rade na 2 načina A i B. Odnjeguju sadnice ujednačene debljine (3-3,5 mm). Cijepi se žiletom ili skalpelom, vodeći računa da to bude napravljeno bez infekcija. Mjesta zareza su najmanje 7,5-8 cm iznad zemlje, a zarez oko 12 mm dug, ali po dubini ne smije preći polovicu debljine biljke. Dva tjedna poslije cijepljenja srastanje je završeno. Tada treba odrezati stablo jedne biljke iznad mjesta cijepljenja. To ne treba učiniti odjednom, nego postupno: za najmanje 7, a najviše 10 dana. Dok srastaju, mogu povenuti te ih treba osvježavati zalijevanjem.
Uzgoj rajčica na balkonu i terasi
Neočekivane su mogućnosti selekcioniranja povrća. Stalno stvaraju nove, sve neobičnije sorte i hibride, tragajući za boljim selekcijama. Jedna takva selekcija je rajčica (paradajz) namijenjena za uzgoj na najmanjem prostoru – balkonu. To je rajčica “Minibel”. Izraste oko 30 cm visine. Plodovi su joj sitni i ukusni.
Produlj(ž)enje vegetacije
Da bismo u jesen što dulje uživali u rajčicama iz svog vrta, potrebno ih u rujnu prekriti folijom. Tako ih štitimo od prvih mrazeva, na koje je rajčica osobito osjetljiva.
Kasni uzgoj rajčica
U toplijem klimatu, primorskim dijelovima, po otocima i uz obalu može se uspješno organizirati – osim ranije proljetne, još i kasnija ljetna proizvodnja.
Za tu proizvodnju sije se (izravno u kućice po 3-4 sjemenke) krajem svibnja do sredine lipnja, a presadnja se obavlja u srpnju. Prvi će plodovi dozoriti i mogu se brati već potkraj kolovoza i moći će se brati do kasne jeseni. Kad počnu jače jesenske kiše, dobro je stabljike prekriti plastičnom folijom (napraviti tunel) i tako će se berba još više produžiti. Berba plodova traje od rujna do kasno u jesen. Zeleniji se plodovi mogu brati ako su potpuno razvijeni i dozorit će ako se čuvaju na prozračnim mjestima (kod temperatura 10- 12 °C). Mogu se brati i grančice s plodovidma i držati ih ovješene dok ne dozore.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSkupljanje abmalažnog otpada SZB za 2018.
Sljedeći članakCvijetnjak naših baka
gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.