Hidroponski uzgoj bilja, u odnosu na uzgoj na tlu, nudi brži rast biljaka. Odnosno, veća produkcija biomase u jedinici vremena i po jedinici površine. Znači, u plasteniku će uz hidroponsku tehnoiogiju salata ranije doći u tehnološku zrelost, prije će biti berba, ranije će se ostvariti jednaki prinos salate nego u uzgoju na tlu.

Ako se kultura bere višekratno, kao rajčica, uz raniji početak berbe, u hidroponskoj će se tehnologiji postići i veći prinos plodova rajčice u jednakom razdobiju uzgoja. Uvođenjem hidroponskih tehnika uzgoja bilja u značajnoj se mjeri eliminiraju problemi vezani uz ishranu bilja. Također i zaštitu bilja od štetočinja, a inače su prisutni pri uzgoju bilja na tlu.

Navedeno proizlazi iz prednosti hidroponske tehnologije, a to su:

– moguć je uzgoj na lokacijama s neplodnim tlima ili bez tla. Nema pripreme tla prije sadnje, nema potrebe za provedbu agromelioracijskih i hidromelioracijskih mjera. Odnosno, mjera popravki tla;
– nema plodosmjene, jedna se kultura može uzgajati kroz dulje razdobije u istom zaštićenu prostoru;
– bolja je kontrola opskrbe biljaka vodom. Iako se prati potrošnja i potreba vode ovisno o mikroklimatskim prilikama plastenika (svjetlo, toplina), nego u uzgoju bilja na tlu;
– bolja je kontrola opskrbe biljnim hranjivima. Nema tla u kojem su značajni gubici hranjiva zbog ispiranja ili vezanja hranjiva na druge spojeve iz tla;
– reducirana je pojava biljnih štetočinja. Zato jer nema tla u kojem stalno žive štetni insekti, nematode i mikroorganizmi koji su uzročnici bolesti korijena, ili čiji je samo djelomični razvojni stadij u tlu. Štetu čine na nadzemnim organima biljke, a nema ni sjemena korova;
– čuvanje podzemnih voda u zatvorenim hidroponskim sustavima.

Supstrati za hidroponski uzgoj bilja

Za uzgoj bilja na supstratima koriste se inertni supstrati koji se ne razgrađuju, ne otapaju. Također bitno ne mijenjaju sastav hranjive otopine. Supstrati za hidroponski uzgoj po podrijetiu su: anorganski, organski i sintetski.
Svaki supstrat za hidroponski uzgoj treba imati odgovarajuća fizikalna i kemijska svojstva. Osim kemijske „inertnosti“ i sterilnosti (bez biljnih štetočinja), bitna su fizikalna svojstva. To su odgovarajući kapacitet za zrak, visoki kapacitet za vodu (hranjiva otopina), dobra dreniranost.

Prethodni članakPostupak dobivanja sredstava iz IPARD programa
Sljedeći članakPripravljanje domaće zimnice
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.