Jednogodišnja je ili dvogodišnja sredozemna biljka, karakteristične arome. Stabljika može narasti do 60 cm, više – manje je obrasla dlačicama. Uspravnog je rasta, uglasta i iscrtana linijama, a u gornjem dijelu razgranata. Listovi su na dnu stabljike lirasto raspreteni. Cvjetovi su žućkasti ili bijeli s ljubičastim žilicama, slično onima divlje rotkve. Plodovi su male komuške prilegnute uz stabljiku. Cvate u svibnju i lipnju, ali tek iduće godine, dakle u drugoj godini vegetacije.
Riga je kao kultivirana biljka bila poznata još u rimska vremena. Vrlo je otporna na niske temperature, tako da bez znakova oštećenja lako prezimi, kad temperatura padne i do -10 °C: Riga je medonosna i ljekovita vrsta bilja.
Mnogo se uzgaja u priobalnom području i na otocima našega sjevernog dijela Jadrana, gdje vrlo često raste kao samonikla i podivljala biljka.
Osobito je cijenjeno povrće u Italiji, odakle je stiglo i sjeme kultivara RIGE, pod njihovim nazivom RUCOLA COLTIVATA.
Mladi listovi sadržavaju ljekovite tvari, prvenstveno vitamin C u količini 130 – 190 mg (u 100 g lisne svježe mase) i oko 7 mg karotina. Vjeruje se da cijela biljka djeluje kao afrodizijak i da regulira probavu. Sjemenke rige djeluju protubakterijski, a mogu poslužiti i za pripravljanje senfa.
Kako se pripravlja za jelo
Pripravlja se vrlo brzo, što prirodnije i posve zdravo. Za jelo se poslužuje kao zelena salata (puterica ili kristalka). Međutim, posebno je ukusna miješana salata od kuhanog krumpira i mladih listova rige, začinjena maslinovim uljem prema želji. Upotrebu octa (kvasine) ne bih preporučili, jer bi takav dodatak poništio ugodan aromatičan okus rige.
Tlo
Riga zahtijeva lagana tla dobre strukture i plodnosti, i lake propusnosti za vodu. Na takvim tlima riga brzo raste stvarajući jednoličnu lisnu masu ugodne aromatičnosti.
Gnojidba
Kao i ostale vrste lisnatog povrća, ne zahtijeva veću gnojidbu dušičnim gnojivima. Uglavnom se svodi na gnojidbu tla u predsjetvenoj pripremi, kad se rasipa NPK-15:15:15 u količini od 3 do 4 dekagrama/m2. Gnojivo se rasipa po pooranoj površini ili obrađenoj motikom ili štihačom, a potom se unosi u tlo grabljama na dubinu do 10 cm, ne treba dublje jer riga razvija razmjerno plitak korijenov sustav. Dublje unošenje gnojiva u tlo otežalo bi upijanje hranjiva ovoj nježnoj povrćarskoj biljci.
Sjetva sjemena rige može se obavljati u priobalnom području bez ikakve stanke, dakle cijelu godinu, a u kontinentalnom području sjetva se može odvijati neprekidno od ožujka do rujna, dakle svakih 10 dana.
