Dolaskom sunčanog vremena u rano proljeće polagano kreće priprema tla i sadnja gomolja krumpira. Najprije u Istri i Dalmaciji, a vrlo brzo i u ostatku kontinentalne Hrvatske.

Prethodno treba naklijati gomolj radi bržeg nicanja. Optimalna temperatura tla za sadnju na 10 cm dubine je 7 ˚ C. Uz to treba pratiti i dugoročniju prognozu vremena. Sadnja u hladno tlo produžava razdoblje nicanja, a s time i izloženost klice bolestima. Neki proizvođači koriste agrotekstil već u veljači kod sadnje gomolja, kako bi u nepovoljnijim uvjetima zbog hladnoće i mraza prekrili nasad i zaštitili mlade izniknule biljčice krumpira, pa na taj način dobiju mladi krumpir ranije, sredinom svibnja ili u lipnju, što omogućava i bolju cijenu na tržištu, a kod uzgoja za vlastite potrebe i ranije dostupne količine krumpira u kućanstvu, tek korištenje površine u ostatku sezone za narednu kulturu.

Proizvodnja mladog krumpira uz korištenje agrila, veljača 2024. foto: OPG Jurina

Sadnja i sadilice

Optimalna dubina sadnje se kreće od 5 do 10 cm, što ovisi o težini tla i krupnoći gomolja.

Ručna sadnja gomolja krumpira je fizički zahtjevan posao. Za manje OPG-e su dovoljne poluautomatske i manje automatske sadilice. Važno je da imaju prilagodljivi razmak sadnje i udaljenost između gomolja. Za svakog proizvođača je važna cijena uređaja i kalkulacija koja uključuje potrebne radnike i cijenu njihovog rada. Uz to svake godine bilježimo sve veći manjak radne snage na tržištu.

Sadilica Agromaster izrađuje se u 2, 3 i 4 rednoj varijanti s hidrauličkom polugom za podizanje. Razmak u redu se može prilagoditi na 12 različitih načina promjenom prijenosa. Međuredni razmak se regulira od 62 do 75 cm. Spremnik za gomolj ima kapacitet 425 – 650- 850 kg. Radni učinak se kreće od 0,4-0,9 ha/h, uz radnu brzinu 5-7 km/h. Za rad je potreban traktor od 50-90 KS, a ovisno o broju redova na modelu.

Tehnos višenamjenska sadilica uključuje u standardnoj opremi uređaj za gnojidbu i kultivator. Osim za sadnju krumpira može služiti i za kultivaciju i prihranu kukuruza. Dodatna gnojidba može ići prilikom sadnje ili kod okopavanja. Okopač i ogrtač se mogu jednostavno zamijeniti. Međuredna širina je varijabilna i može se prilagoditi na razmak od 60 do 75 cm. Volumen spremnika je 214+134 l. Potrebna snaga traktora za rad je 35-65 KS. Efektivni rad je 0,3 do 0,5 ha/h. Prednja plužna tijela otvaraju jarak u tlu. Dozatori su pogonjeni kotačima sadilice i spuštaju gomolj u tlo. Na kraju diskovi zagrću gomolj zemljom i stvaraju humak. Dubina sadnje se regulira pomoću središnjeg metalnog kotača.

Sadilica Bomet 180 dvoredna je i imakapacitet sanduka za manje modele težine 180 kg, dok je za veće 300 kg. Međuredni razmak je 67 cm. Dubina sadnje se kreće 6-12 cm i prilagođava se izborom kotača odnosno montiranjem različitog promjera. Veći tip sadrži sanduk za mineralno gnojivo, nastavke za manje veličine gomolja. Kod varijante s metalnim kotačima može se prilagođavati razmak između gomolja na: 29, 32 i 35 cm. Tip sadilice s gumenim kotačima ima fiksni razmak 32 cm. Težina uređaja je 220 kg.

Prethodni članakVrijeme sjetve krmnih kultura
Sljedeći članakKako uzorni voćari i vinogradari održavaju svoje nasade organskom gnojidbom svake godine?
Zoran Maričević, dipl.ing.agr.
Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994.g. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu, a od 2000.g. i kao Naslovni znanstveni asistent na Veleučilištu u Karlovcu. Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu. Bio je aktivni sudionik Domovinskog rata, uključen kao branitelj na prvim crtama obrane grada Karlovca. Kao pripravnik radio je na Farmi Šumbar poduzeća PPK Karlovačka mesna industrija na poslovima Tehnologa biljne proizvodnje. Tamo je iz prve ruke kroz praksu stekao znanje i iskustvo. Od kraja 1995. do danas, zaposlen je u srednjoj Prirodoslovnoj školi u Karlovcu kao profesor stručnih predmeta u poljoprivredi, u više smjerova koje škola ima. Od 2000. godine radi i na Veleučilištu u Karlovcu kao Naslovni znanstveni asistent. Predaje na smjeru Lovstvo i zaštita prirode na Katedri „Proizvodnja hrane i hranidba divljači“. Piše stručne članke u više stručnih časopisa, a napisao je i knjigu „U gorske oaze“ kao stručno edukativnu literaturu za studente. Zbog popularizacije i edukacije najmlađih članova našeg društva napisao je i slikovnicu „Marko uči o životinjama“.