U našoj proizvodnji još uvijek dominira salata glavatica, tipa maslenke (puterice) i kristalke, iako u novije doba sve više narasta potreba za lisnatim kultivarima.
Kultivari maslenke – puterice
Maslenke-puterice su kultivari manje- više glatkog lišća, cijelog ruba, sjajne zelene boje ili malo crvenkaste, veće ili manje dobro zatvorene glavice svijetlozelene ili žutozelene boje. U novo vrijeme više se cijene kultivari tamnozelene boje i nešto debljeg lišća.
Kultivari maslenke namijenjeni za proizvodnju na otvorenim gredicama trebaju do tehnološke zrelosti udovoljavati za proljetnu, ljetnu, jesensku proizvodnju, te kultivari koji u našoj klimi mogu prezimjeti u rozeti i razviti glavicu u proljeće. Posebno se istiće važnost kultivara za ljetnu proizvodnju da ne smiju brzo prorastati i da imaju otpornost na rubnu palež.
Kultivar kristalke
Kultivari u tipu kristalke imaju veću rozetu rubnog lišća, s više ili manje nazubljenim rubom izraženih lisnih žila svjetlije zelene do bijele boje, koji su vrlo krhki. Kultivari kristalke su tamnozelene, srednjozelene do žutozelene boje, a rubovi nekih kultivara sadržavaju i malo antocijana. Glavica kristalke je okrugla ili ovalna, više manje zbijena, a kod nekih kultivara može biti mase do kilogram. Listovi u glavici su čvrsti, ali krhki. U zadnje doba pojavili su se u proizvodnji neki kultivari za zimsku proizvodnju na otvorenu prostoru. Za ljetnu proizvodnju važna je posebnost što sporijeg prorastanja i otpornost na rubnu palež. Baza glavice treba biti dobro zatvorena bez proraslica.
Salata i vitamin
Salata se najviše rabi svježa, čime se najbolje koristi njezina hranidbena i ljekovita vrijednost. Najkorisnije je salatu pripremiti za jelo svježe ubranu u povrtnjaku neposredno prije obroka. Pere se pod mlazom tekuće vode, i treba izbjegavati duže stajanje u vodi, jer se korisne tvari lako izlučuju. Zeleni listovi bogatiji su vitaminima od listova unutar glavice, a lisne žile sadržavaju više kalija, natrijeva citrata i vlakana što pridonosi većoj vrijednosti.
Količina vitamina u mg/100 g svježe salate: karotena = 0,16 – 1,6 vitamina E = 0,5, vitamina B1 = 0,04 – 0,09, vitamina B2 = 0,08 – 0,25, vitamina B3 = 0,2 – 0,5, vitamina B6 = 0,036 – 0,075, vitamina C = 6 – 55, folna kiselina = 0,004 – 0,054.
Salata sadrži još oko 48 mg/100 g limunske kiseline i 65 mg/100 g jabučne kiseline. Obje ove kiseline daju salati ugodan okus. Gorkast okus salati daju laktopikrin, laktucinska kiselina, laktocerol i neolaktucin, kojima se pospješuje probava i otvara tek. Srednji i unutarnji listovi salate sadržavaju manje nitrata, ali i vitamina C i beta-karotena. S ljekovitog stanovišta salata je osobito korisna za rad srca i bubrega, a snizuje i krvni tlak. Povoljno djeluje i na prenapete živce i smanjuje kašalj.
Salata je biljka blage klime. Za vegetativni stadij razvoja, rozete i glavice, što je glavni cilj proizvodnje, optimalne temperature su od 12 do 20° C. Minimalne temperature klijanja i nicanja biljčica su od 2 do 5° C, a optimalna od 15 do 20° C kad salata niče za 4 – 5 dana. Temperature za salatu više od 25° C nisu poželjne.
Mlade biljke salate mogu podnijeti temperaturu do -5° C. Dobro ukorijenjene biljke sa 5 – 7 listova ozimih kultivara mogu podnijeti oštru zimu, kopnene klime. Što su biljke salate bliže tehnološkoj zrelosti, to su osjetljivije na niske temperature. Niske temperature izazivaju pojavu antocijana na listovima. Kod razvijenije rozete zbog zastoja u rastu površina lista postaje naborana, pa tkivo među žilama djeluje mjehurasto, što se može zamijeniti sa simptomima viroza. Za dobar rast salate kristalke granične temperature su od 17 do 28° C danju i od 3 do 12° C noću. Kad su temperature do početka glavičanja niže, oblikuju se veće i čvršće glavice i obrnuto.
Salata je biljka dugog dana. Pri dužem danu od 12 sati prorastanje će nastupiti ovisno o kultivaru nakon punog ili djelomičnog završetka vegetativnog stadija, odnosno željene veličine rozete ili glavice. Kod nekih je kultivara ta reakcija tako slaba da se drže neutralnim na duljinu dana – ljetni kultivari. Niska vlaga zraka, visoke temperature i slabija ishrana dušikom i fosforom uz dugi dan pospješuju prorastanje.
Tlo
U proizvodnji salate na otvorenim gredicama najviše joj odgovaraju strukturna srednjoteška tla. Pri ranoj proizvodnji valja birati lakša tla jer se brže zagrijavaju. Salata voli rasti na slabo kiseloj do neutralnoj pH-reakciji 6,5 – 7. Vrlo je osjetljiva na visoku koncentraciju soli u tlu, a posebice na klor (Cl). Sadržaj soli od 0,3 do 0,4 posto može izazvati oštećenja.
