O tome trebate voditi računa prije početka uzgoja, kako biste na vrijeme nabavili sjeme i sadni materijal te pripremili sve nužno za uzgoj pojedinih kultura.
O proizvođaču ovisi koliko će kultura uzgajati. Dobra zarada pritom ne ovisi o broju uzgajanih kultura. Ako uzgojem u plasteniku želite ostvariti dodatni prihod, dovoljna može biti i samo jedna kultura.
U plastenicima se može uzgajati dosta vrsta povrća, ali se najviše uzgaja rajčica, i to gotovo cijele godine. Najbolji su ipak plodovi koji se uzgajaju tijekom ljeta na otvorenim gredicama. Tijekom jeseni, zime i proljeća rajčica se uzgaja u zaštićenu prostoru u kontinentalnim krajevima.
Ako u plasteniku nema grijanja, rajčica je druga kultura i uzgaja se kao jesenski i ranoproljetni usjev, jer je u tim rokovima njezin uzgoj najisplativiji. Ako želite da vaš plastenik radi punom parom, za uzgoj ćete prvo odabrati primjerice – salatu ili špinat. Kao prvi posao možete odabrati i uzgoj prijesadnica, primjerice paprike, rajčice ili kupusa. Nakon toga može uslijediti uzgoj rajčice u jesenskoj proizvodnji.
Uzgoj kultura u zaštićenom prostoru može se dosta dobro planirati. To je važno kako biste se mogli pripremiti za sezonu grijanja za određenu kulturu.
Otprilike možete predvidjeti koliko je dugo razdoblje grijanja potrebno za određenu kulturu. Za toploljubivu rajčicu, primjerice, tijekom zimskih mjeseci nužno je intenzivno grijanje u prosincu, siječnju i veljači, kako bi se postignula temperatura rasta i razvoja za tu kulturu, a to je nadoknada od oko 30 stupnjeva razlike između vanjske i unutarnje temperature.
Za proljetnu proizvodnju u travnju, pak, bit će dovoljno dogrijavanje od oko 5 stupnjeva. Dakako, riječ je o okvirnim pokazateljima. U našoj zemlji postoje razlike u temperaturi između kontinentalne i proizvodnje u priobalju. U primorskim krajevima dogrijavati treba manje pa je i proizvodnja jeftinija, bar glede grijanja.
Okvirni termini uzgoja rajčice
Zimski uzgoj
započinje sjetvom za uzgoj prijesadnica oko 15. kolovoza. Sije se u više navrata do početka listopada.
Sadnja prijesadnica nužna je u više navrata, kao i sjetva, od prvog desetodnevlja rujna do sredine prosinca.
Berbu rajčica iz ovog uzgoja možete očekivati tijekom siječnja i veljače.
Rano proljetni uzgoj
Sjetva je od konca studenoga do sredine prosinca. Sadnja prijesadnica bit će u veljači i ožujku. Berbu očekujte potkraj travnja i početkom svibnja.
Proljetni uzgoj
Započinje sjetvom u siječnju a sadnja je u ožujku. Berbu očekujte u svibnju.
Jesenska proizvodnja
Za jesensku proizvodnju rajčice sjetva se obavlja od konca svibnja do sredine lipnja. Sadnice se sade početkom srpnja. Berbu očekujte tijekom rujna i listopada.
Rajčica je kultura za koju nam je dosta dobro poznat razvojni ciklus, pa tako znamo da od nicanja do prve berbe prođe između 90 i 125 dana. Prema tome možemo planirati proizvodnju i berbu.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPravila prehrane kunića
Sljedeći članakRotkvica u plastenicima od jeseni do proljeća
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.