Zeljasto povrće ili kupusnjače po raširenosti u proizvodnji jedna su od najznačajnijih skupina povrtnih kultura. Pripadaju porodici Brassicaceae u kojoj se uz povrtne kulture nalazi značajan broj i drugih poljoprivrednih kultura kao što su uljarice, krmno, začinsko i ukrasno bilje. Kao povrće od kupusnjača kod nas se komercijalno najviše uzgaja kupus, kelj i cvjetača. U nizinskim kontinentalnim područjima najuspješnije se uzgaja za ranoljetnu i jesensku potrošnju. Iz kasnojesenske proizvodnje značajne količine iz tog područja se prerađuju, a određene se sorte uspješno mogu pravilno uskladištene duže čuvati i trošiti tijekom zimskih mjeseci. U višim područjima
kontinentalnog dijela najuspješnija je proizvodnja sorata za ljetnu potrošnju za čiji su uzgoj temperaturni uvjeti znatno povoljniji nego u drugim područjima. U priobalnom pak području prednost u uzgoju imaju sorte namijenjene za kasnojesensku, zimsku i ranoproljetnu potrošnju.
Sredina svibnja vrijeme je kad se može otpočeti s uzgojem kupusnjača namijenjenih potrošnji tijekom kasne jeseni, skladištenju ili preradi.
Zahtjevi kupusnjača prema vanjskim uvjetima
Iako vrlo prilagodljive na različite klimatske i zemljišne uvjete, kupusnjačama za uzgoj najviše pogoduju svježija i vlažna područja, odnosno dio godine kada takvi uvjeti prevladavaju. Sjeme većine kupusnjača može proklijati kod vrlo niskih pozitivnih temperatura, no proces klijanja i nicanja je spor. Optimalne temperature za klijanje su 20 oC kod koje kupusnjače niču za 5 – 6 dana. Temperature više od 30 oC u nicanju negativno utječu na razvoj presadnica. S tog razloga za ljetnu sadnju kupusnjača kada temperature znadu biti više od 30 °C naklijavanje je sjemena
neophodno provesti u klijališnim komorama gdje se može postići optimalna temperatura i vlaga.
Optimalne temperature zraka za rast i razvoj kupusnjača su 15 – 20 oC, a najčešće već kod temperatura od 25 oC rast prestaje. Većina kupusnjača dosta je tolerantna na niske temperature pa im rast prestaje tek kod 0 oC no od njih ne stradavaju. Za normalan razvoj kupusnjače
zahtijevaju dobru opskrbljenost vodom tijekom čitavog razdoblja vegetacije. Optimalna vlažnost tla je oko 80% maksimalnog kapaciteta tla za vodu. U nedostatku vode dobivaju se niži prinosi, glavice i cvatovi su sitniji, a lišće ima jače izraženu voštanu prevlaku.
Gnojidba kupusnjača prije sadnje
Ove povrtnice najbolje uspijevaju na humusom bogatim tlima dobre prozračnosti i dovoljno opskrbljene vlagom te blago kisele do neutralne reakcije gdje je pH vrijednost tla između 6 i 7. U kupusnjače ubrajamo: kupus, kineski kupus, kelj, kelj pupčar, raštiku i lisnati kelj, korabicu, cvjetaču i brokulu. Ove kulture dobro usvajaju i hranjiva iz organskih gnojiva, te na površinama gdje se planira uzgoj kupusnjača potrebno je u jesen na dubinu oranja unijeti 30-40 t/ha stajskog gnoja. U stvaranju zelene mase kupusnjača potrebne su velike količine hranjiva od kojih je važan dušik i kalij za razvoj lijepih i čvrstih glava. Veće potrebe za hranjivima u povrtnica mogu se nadomjestiti isključivo mineralnim gnojivima. Kako bi odredili optimalne količine hranjiva za kupusnjače, pravilna gnojidba se mora obaviti na temelju analize tla, potrebe biljaka za hranjivima
i planiranom urodu.
Prihrana
U prihrani povrća tijekom vegetacije mogu se primijeniti i tekuća mineralna gnojiva pod nazivom
Fertine, koja sadrže makro i mikrohranjiva. Od Fertina namijenjenih za prihranu kupusnjača preporučuju se Fertina P za povrće i Fertina Ca. Ferina P za povrće može se primijeniti u prihrani preko lista i u tlo u koncentraciji 1% do 2% otopine. Ukoliko se prihrana primjenjuje učestalo, u plastenicima i staklenicima te u biljaka sa slabije razvijenom lisnom masom koristi se 0,5% do 1% otopina Fertine P. Fertina P za povrće sadrži 10% dušika (N), 5% fosfora (P2O5), 4% kalija (K2O), bor (B) i mikrohranjiva: bakar, željezo, mangan i cink. Kupusnjače koje se uzgajaju na težim, hladnijim i tlima kisele reakcije mogu se u vegetaciji prihraniti sa 1% otopinom Fertine Ca u stadiju formiranja glavica dva puta. Fertina Ca sadrži 12% kalcija (CaO) koji kod povrća sprječava pojavu smeđenja listova i trulež glavice ili ploda, a ujedno poboljšava kvalitetu i čuvanje glavica.
Zaštita kupusnjaca od korova i bolesti
Usjev kupusnjača moguće je zaštititi od korova primjenom herbicida prije ili nakon presađivanja.
Prije presađivanja zaštitu od korova moguće je provesti primjenom herbicida Goal ili Verton EC u količini 2-3 l/ha te Galigan 240 EC u količini 1,5 – 2,5 l/ha ako u korovskoj populaciji prevladavaju širokolisni korovi, odnosno Stomp 330 EC, Ston ili Dost 330 EC ako u korovskoj flori prevladavaju uskolisni korovi. U slučaju da primijenjeni herbicidi prije presađivanja nisu bili dovoljno djelotvorni, a ponikli se korovi ne mogu uništiti mehanički kultivacijom i okopavanjem, za suzbijanje travnatih korova mogu se koristiti herbicidi kao što su Grasadim u količini 1,0 – 2,5 l/ha, Fusilade super u količini 1 – 2 l/ ha ili Agil 100 EC u količini 0,8 – 1,0 l/ha ako prevladavaju jednogodišnji korovi, a ako su problem višegodišnji travnati korovi iste je herbicide potrebno primijeniti u višim dozama, tj. Grasadim u količini 4 l/ha, Fusilade super u količini 2 – 4 l/ha, odnosno Agil 100 EC u količini 1,0 – 1,5 l/ha Tretiranje treba obaviti kada korovske trave imaju 2-3 razvijena prava lista. Za suzbijanje širokolisnih korova nakon presađivanja mogu se upotrijebiti herbicidi Lontrel 300, Loret ili Lira u količini 0,2 – 0,4 l/ha. Primjenjuje se kada su korovi mladi, a kupus u fazi lisne rozete.
Najčešće bolesti kupusnjača
Plamenjača (Peronospora parasitica) napada kupus u ranim stadijima razvoja tijekom uzgoja presadnica. Bolest se prenosi zaraženim sjemenom pa da bi se spriječila njena pojava izuzetno je važno koristiti zdravo tretirano sjeme i presadnice uzgajati na raskuženom tlu ili steriliziranom
supstratu. Bolest se pojavljuje na prvim listovima u vidu klorotičnih pjega koje se postupno šire, a listovi požute, počinju se savijati i venuti. Kad se primijete simptomi potrebno je obaviti zaštitu prskanjem jednim od fungicida kao što su Antracol WP 71 ili Dithan M-45 ili u koncentraciji 0.2%.
Tjedan dana nakon toga prskanje je potrebno ponoviti jednim od sistemičnih fungicida kao što su Aliette ili Ridomil Gold MZ 68 WP u koncentraciji 0.25%. Pred presađivanje dobro je presadnice zaštititi tretiranjem nekim fungicidom na bazi bakra. Zbog voštane prevlake na listovima, a u cilju boljeg djelovanja zaštitnim je sredstvima potrebno dodati i neko sredstvo za bolje prianjanje kao
što su Sandovit u koncentraciji do 0,2%, odnosno Citowet N u koncentraciji 0,025%.
Kupusnjače koje se danas kod nas uzgajaju – kupus, kineski kupus kelj, kelj pupčar, cvjetača,
brokula, koraba, rotkve, rotkvice i hren napadnute su od brojnih štetnih insekata, gljivičnih bolesti, bakterioza i viroza. Opisat ćemo samo neke važnije štetnike.