Zeljasto povrće ili kupusnjače po raširenosti u proizvodnji jedna su od najznačajnijih skupina povrtnih kultura. Pripadaju porodici Brassicaceae u kojoj se uz povrtne kulture nalazi značajan broj i drugih poljoprivrednih kultura kao što su uljarice, krmno, začinsko i ukrasno bilje. Kao povrće od kupusnjača kod nas se komercijalno najviše uzgaja kupus, kelj i cvjetača. U nizinskim kontinentalnim područjima najuspješnije se uzgaja za ranoljetnu i jesensku potrošnju. Iz kasnojesenske proizvodnje značajne količine iz tog područja se prerađuju, a određene se sorte uspješno mogu pravilno uskladištene duže čuvati i trošiti tijekom zimskih mjeseci. U višim područjima
kontinentalnog dijela najuspješnija je proizvodnja sorata za ljetnu potrošnju za čiji su uzgoj temperaturni uvjeti znatno povoljniji nego u drugim područjima. U priobalnom pak području prednost u uzgoju imaju sorte namijenjene za kasnojesensku, zimsku i ranoproljetnu potrošnju.
Sredina svibnja vrijeme je kad se može otpočeti s uzgojem kupusnjača namijenjenih potrošnji tijekom kasne jeseni, skladištenju ili preradi.
Zahtjevi kupusnjača prema vanjskim uvjetima
Iako vrlo prilagodljive na različite klimatske i zemljišne uvjete, kupusnjačama za uzgoj najviše pogoduju svježija i vlažna područja, odnosno dio godine kada takvi uvjeti prevladavaju. Sjeme većine kupusnjača može proklijati kod vrlo niskih pozitivnih temperatura, no proces klijanja i nicanja je spor. Optimalne temperature za klijanje su 20 oC kod koje kupusnjače niču za 5 – 6 dana. Temperature više od 30 oC u nicanju negativno utječu na razvoj presadnica. S tog razloga za ljetnu sadnju kupusnjača kada temperature znadu biti više od 30 °C naklijavanje je sjemena
neophodno provesti u klijališnim komorama gdje se može postići optimalna temperatura i vlaga.
Optimalne temperature zraka za rast i razvoj kupusnjača su 15 – 20 oC, a najčešće već kod temperatura od 25 oC rast prestaje. Većina kupusnjača dosta je tolerantna na niske temperature pa im rast prestaje tek kod 0 oC no od njih ne stradavaju. Za normalan razvoj kupusnjače
zahtijevaju dobru opskrbljenost vodom tijekom čitavog razdoblja vegetacije. Optimalna vlažnost tla je oko 80% maksimalnog kapaciteta tla za vodu. U nedostatku vode dobivaju se niži prinosi, glavice i cvatovi su sitniji, a lišće ima jače izraženu voštanu prevlaku.
Gnojidba kupusnjača prije sadnje
Ove povrtnice najbolje uspijevaju na humusom bogatim tlima dobre prozračnosti i dovoljno opskrbljene vlagom te blago kisele do neutralne reakcije gdje je pH vrijednost tla između 6 i 7. U kupusnjače ubrajamo: kupus, kineski kupus, kelj, kelj pupčar, raštiku i lisnati kelj, korabicu, cvjetaču i brokulu. Ove kulture dobro usvajaju i hranjiva iz organskih gnojiva, te na površinama gdje se planira uzgoj kupusnjača potrebno je u jesen na dubinu oranja unijeti 30-40 t/ha stajskog gnoja. U stvaranju zelene mase kupusnjača potrebne su velike količine hranjiva od kojih je važan dušik i kalij za razvoj lijepih i čvrstih glava. Veće potrebe za hranjivima u povrtnica mogu se nadomjestiti isključivo mineralnim gnojivima. Kako bi odredili optimalne količine hranjiva za kupusnjače, pravilna gnojidba se mora obaviti na temelju analize tla, potrebe biljaka za hranjivima
i planiranom urodu.
Prihrana
U prihrani povrća tijekom vegetacije mogu se primijeniti i tekuća mineralna gnojiva pod nazivom
Fertine, koja sadrže makro i mikrohranjiva. Od Fertina namijenjenih za prihranu kupusnjača preporučuju se Fertina P za povrće i Fertina Ca. Ferina P za povrće može se primijeniti u prihrani preko lista i u tlo u koncentraciji 1% do 2% otopine. Ukoliko se prihrana primjenjuje učestalo, u plastenicima i staklenicima te u biljaka sa slabije razvijenom lisnom masom koristi se 0,5% do 1% otopina Fertine P. Fertina P za povrće sadrži 10% dušika (N), 5% fosfora (P2O5), 4% kalija (K2O), bor (B) i mikrohranjiva: bakar, željezo, mangan i cink. Kupusnjače koje se uzgajaju na težim, hladnijim i tlima kisele reakcije mogu se u vegetaciji prihraniti sa 1% otopinom Fertine Ca u stadiju formiranja glavica dva puta. Fertina Ca sadrži 12% kalcija (CaO) koji kod povrća sprječava pojavu smeđenja listova i trulež glavice ili ploda, a ujedno poboljšava kvalitetu i čuvanje glavica.
Zaštita kupusnjaca od korova i bolesti
Usjev kupusnjača moguće je zaštititi od korova primjenom herbicida prije ili nakon presađivanja.
Prije presađivanja zaštitu od korova moguće je provesti primjenom herbicida Goal ili Verton EC u količini 2-3 l/ha te Galigan 240 EC u količini 1,5 – 2,5 l/ha ako u korovskoj populaciji prevladavaju širokolisni korovi, odnosno Stomp 330 EC, Ston ili Dost 330 EC ako u korovskoj flori prevladavaju uskolisni korovi. U slučaju da primijenjeni herbicidi prije presađivanja nisu bili dovoljno djelotvorni, a ponikli se korovi ne mogu uništiti mehanički kultivacijom i okopavanjem, za suzbijanje travnatih korova mogu se koristiti herbicidi kao što su Grasadim u količini 1,0 – 2,5 l/ha, Fusilade super u količini 1 – 2 l/ ha ili Agil 100 EC u količini 0,8 – 1,0 l/ha ako prevladavaju jednogodišnji korovi, a ako su problem višegodišnji travnati korovi iste je herbicide potrebno primijeniti u višim dozama, tj. Grasadim u količini 4 l/ha, Fusilade super u količini 2 – 4 l/ha, odnosno Agil 100 EC u količini 1,0 – 1,5 l/ha Tretiranje treba obaviti kada korovske trave imaju 2-3 razvijena prava lista. Za suzbijanje širokolisnih korova nakon presađivanja mogu se upotrijebiti herbicidi Lontrel 300, Loret ili Lira u količini 0,2 – 0,4 l/ha. Primjenjuje se kada su korovi mladi, a kupus u fazi lisne rozete.
Najčešće bolesti kupusnjača
Plamenjača (Peronospora parasitica) napada kupus u ranim stadijima razvoja tijekom uzgoja presadnica. Bolest se prenosi zaraženim sjemenom pa da bi se spriječila njena pojava izuzetno je važno koristiti zdravo tretirano sjeme i presadnice uzgajati na raskuženom tlu ili steriliziranom
supstratu. Bolest se pojavljuje na prvim listovima u vidu klorotičnih pjega koje se postupno šire, a listovi požute, počinju se savijati i venuti. Kad se primijete simptomi potrebno je obaviti zaštitu prskanjem jednim od fungicida kao što su Antracol WP 71 ili Dithan M-45 ili u koncentraciji 0.2%.
Tjedan dana nakon toga prskanje je potrebno ponoviti jednim od sistemičnih fungicida kao što su Aliette ili Ridomil Gold MZ 68 WP u koncentraciji 0.25%. Pred presađivanje dobro je presadnice zaštititi tretiranjem nekim fungicidom na bazi bakra. Zbog voštane prevlake na listovima, a u cilju boljeg djelovanja zaštitnim je sredstvima potrebno dodati i neko sredstvo za bolje prianjanje kao
što su Sandovit u koncentraciji do 0,2%, odnosno Citowet N u koncentraciji 0,025%.
Kupusnjače koje se danas kod nas uzgajaju – kupus, kineski kupus kelj, kelj pupčar, cvjetača,
brokula, koraba, rotkve, rotkvice i hren napadnute su od brojnih štetnih insekata, gljivičnih bolesti, bakterioza i viroza. Opisat ćemo samo neke važnije štetnike.
Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
