Zaštita od štetočina u ekološkoj proizvodnji

U ekološkoj proizvodnji zaštita od štetočina provodi se prvenstveno preventivnim mjerama. Točnije, svim agrotehničkim mjerama koje sprečavaju pojavu, razvoj i širenje štetočina. Važnu ulogu u tome ima i sadnja otpornih sorti kao i jačanje otpornosti biljaka. U tu svrhu dopuštena je primjena bioloških pripravaka za zaštitu bilja pripremljenih na gospodarstvu od prisutnih biljaka, životinja i mikroorganizama, kao i biotehničkih mjera za zaštitu bilja (Tablica 2-4).

U kontekstu zaštite bilja prirodne neprijatelje štetočinja bilja treba štititi i stvarati im što povoljnije uvjete života. U ekološkoj proizvodnji nije dopuštena upotreba svih kemijskih sredstava. Primjena kemijskih sredstava za zaštitu bilja, uz dopuštenje kontrolnog tijela, moguće je po pojavi karantenskih i gospodarski važnih štetočinja. Uz to što nadzorna stanica određuje veće karence.

Dopuštene biološke i biotehničke mjere suzbijanja štetočina su:

• upotreba prirodnih neprijatelja štetočina poljoprivrednog bilja (predatori, nametnici, superparaziti);
• upotreba feromona, kada se ne primjenjuju izravno na biljke;
• repelenti (nekemijska sintetska odbojna sredstva);
• zamke za kukce, obojene, ljepljive ploče, vrpce, posude;
• mehanička sredstva: ograde za puževe, svjetleće noćne lovke, mreže, koprene, klopke.

Nadzorna stanica može dopustiti i korištenje sterilnih mužjaka, ako drugi zahvati nisu uspješni.

Protiv gljivičnih bolesti dopuštena su sljedeća sredstva:

• sumpor u prahu, močivi sumpor najveće koncentracije do 0,7 %, sumporni pripravci u kombinaciji (npr. s bentonitom i vapnencem od algi u voćarstvu i vinogradarstvu);
• vodeno staklo (natrijev i kalijev silikat);
• kameno brašno;
• kalijev permanganat (samo za močenje sjemena);

• bakar samo u slučaju potrebe (do 3 kg/ha u godini) u voćarstvu i vinogradarstvu i uz odobrenje stručne kontrolne službe. I to na osnovi rezultata ispitivanja sadržaja bakra u tlu;
• bakreni pripravci (uz dodatak preslice, luka, hrena i sl.);
• kompostni ekstrakti;
• kombinacija nabrojanih pripravaka

Za suzbijanje štetnika dopuštena su sljedeća sredstva:

• Bacillus thuringiensis (BT-pripravci);
• virusni, gljivični i bakterijski preparati;
• upotreba sterilnih mužjaka;
• cvjetni ekstrakt i prah buhača (Pyrethrum), sintetski piretroidi su zabranjeni;
• uljne emulzije (bez sintetičkih-kemijskih insekticida) na bazi parafinskih ulja ili biljnih ulja za neke kulture;
• želatina;
• kameno brašno;

• etilni alkohol;
• dijatomejska zemlja;
• kava;
• rotenon – korijenov ekstrakt (pripravak iz Derris eliptica);
• ekstrakt i čaj iz kvazijina drveta (Quassia amara, najviše 2 % koncentracije);
• kalijev sapun, smeđi mazivi meki sapun (najviše 3 % koncentracije).

Spomenuta sredstva mogu se koristiti samo onda kada su sve druge mjere za aktiviranje vlastitih obrambenih snaga biljke iskorištene.

Dopuštena su sredstva za bolju ljepljivost, njegu biljaka i slično, kao biljno-mineralna sredstva i močila za prihranu i zaštitu bilja.

Sredstva koja pojačavaju otpornost biljaka i sprječavaju neke štetočinje jesu:

• različiti biljni pripravci, ekstrakti i čajevi (luk, hren, kopriva, preslica, paprat i dr.);
• bentonit (brašno od gline);
• vodeno staklo (natrijev ili kalijev silikat);
• vapno (protiv pjegavosti jabuka u spremištu);
• homeopatski i biodinamički pripravci

Suzbijanje korova u ekološkom sustavu gospodarenja treba provoditi sljedećim načinima:

• svim mehaničkim mjerama koje se provode pri obradi, održavanju i zaštiti plodnosti tla;
• plodoredom;
• planiranim slijedom kultura, primjenom potkulture, međukulture;
• zasijavanjem međuredova trajnih nasada (živi malč);
• zelenom gnojidbom;

• pravilnim spremanjem i primjenom stajskog gnoja i komposta;
• izravno suzbijanje korova dopušteno je samo mehaničkim (obrada, plijevljenje, napasivanje, zasjenjivanje) i fizikalnim mjerama (spaljivanje, pregrijana para, natapanje);
• neživim pokrovima (malč, papir, slama, sijeno, pijesak i dr.)

Dopuštena sredstva za tretiranje sjemena su:

• vodni iscjedak (5 %-tni) s dodatkom 5 % vodenog stakla,
• blatna kupka s bakrenim oksikloridom protiv tvrde snijeti (40 g na 10 kg sjemenja),
• ulje od gorušice (s vezivom – bentonit),
• kalijev permanganat (KMnO₄).

Tablica 2. Popis dopuštenih sredstava za zaštitu bilja u ekološkoj proizvodnji sukladno posebnim propisima za zaštitu bilja i mikroorganizama koji se rabe u zaštiti bilja

Tablica 3. Tvari koje je dopušteno koristiti u zamkama i dispenzerima (raspršivačima)

Zamke i/ili dispenzeri moraju spriječiti dospijevanje tvari u okoliš i njihov dodir s posađenim kulturama. Zamke je potrebno nakon upotrebe pokupiti i sigurno ukloniti.

Tablica 4. Druga sredstva koja se tradicionalno rabe u ekološkoj proizvodnji

Pročitajte još:

Gnojidba u ekološkoj poljoprivredi

Praktični savjeti u ekološkoj gnojidbi

Organska gnojidba vinograda

                                                                                                  dr. sc. Dean Ban, znanstveni savjetnik

dr. sc. Marko Černe, znanstveni suradnik

Institut za poljoprivredu i turizam Poreč