U ekološkoj proizvodnji zaštita od štetočina provodi se prvenstveno preventivnim mjerama. Točnije, svim agrotehničkim mjerama koje sprečavaju pojavu, razvoj i širenje štetočina. Važnu ulogu u tome ima i sadnja otpornih sorti kao i jačanje otpornosti biljaka. U tu svrhu dopuštena je primjena bioloških pripravaka za zaštitu bilja pripremljenih na gospodarstvu od prisutnih biljaka, životinja i mikroorganizama, kao i biotehničkih mjera za zaštitu bilja (Tablica 2-4).

U kontekstu zaštite bilja prirodne neprijatelje štetočinja bilja treba štititi i stvarati im što povoljnije uvjete života. U ekološkoj proizvodnji nije dopuštena upotreba svih kemijskih sredstava. Primjena kemijskih sredstava za zaštitu bilja, uz dopuštenje kontrolnog tijela, moguće je po pojavi karantenskih i gospodarski važnih štetočinja. Uz to što nadzorna stanica određuje veće karence.

Dopuštene biološke i biotehničke mjere suzbijanja štetočina su:

  • upotreba prirodnih neprijatelja štetočina poljoprivrednog bilja (predatori, nametnici, superparaziti);
  • upotreba feromona, kada se ne primjenjuju izravno na biljke;
  • repelenti (nekemijska sintetska odbojna sredstva);
  • zamke za kukce, obojene, ljepljive ploče, vrpce, posude;
  • mehanička sredstva: ograde za puževe, svjetleće noćne lovke, mreže, koprene, klopke.

Nadzorna stanica može dopustiti i korištenje sterilnih mužjaka, ako drugi zahvati nisu uspješni.

Protiv gljivičnih bolesti dopuštena su sljedeća sredstva:

  • sumpor u prahu, močivi sumpor najveće koncentracije do 0,7 %, sumporni pripravci u kombinaciji (npr. s bentonitom i vapnencem od algi u voćarstvu i vinogradarstvu);
  • vodeno staklo (natrijev i kalijev silikat);
  • kameno brašno;
  • kalijev permanganat (samo za močenje sjemena);

  • bakar samo u slučaju potrebe (do 3 kg/ha u godini) u voćarstvu i vinogradarstvu i uz odobrenje stručne kontrolne službe. I to na osnovi rezultata ispitivanja sadržaja bakra u tlu;
  • bakreni pripravci (uz dodatak preslice, luka, hrena i sl.);
  • kompostni ekstrakti;
  • kombinacija nabrojanih pripravaka

Za suzbijanje štetnika dopuštena su sljedeća sredstva:

  • Bacillus thuringiensis (BT-pripravci);
  • virusni, gljivični i bakterijski preparati;
  • upotreba sterilnih mužjaka;
  • cvjetni ekstrakt i prah buhača (Pyrethrum), sintetski piretroidi su zabranjeni;
  • uljne emulzije (bez sintetičkih-kemijskih insekticida) na bazi parafinskih ulja ili biljnih ulja za neke kulture;
  • želatina;
  • kameno brašno;

  • etilni alkohol;
  • dijatomejska zemlja;
  • kava;
  • rotenon – korijenov ekstrakt (pripravak iz Derris eliptica);
  • ekstrakt i čaj iz kvazijina drveta (Quassia amara, najviše 2 % koncentracije);
  • kalijev sapun, smeđi mazivi meki sapun (najviše 3 % koncentracije).

Spomenuta sredstva mogu se koristiti samo onda kada su sve druge mjere za aktiviranje vlastitih obrambenih snaga biljke iskorištene.

Biocidni pripravak na bazi dijatomejske zemlje
Quassia amara

Dopuštena su sredstva za bolju ljepljivost, njegu biljaka i slično, kao biljno-mineralna sredstva i močila za prihranu i zaštitu bilja.

Sredstva koja pojačavaju otpornost biljaka i sprječavaju neke štetočinje jesu:

  • različiti biljni pripravci, ekstrakti i čajevi (luk, hren, kopriva, preslica, paprat i dr.);
  • bentonit (brašno od gline);
  • vodeno staklo (natrijev ili kalijev silikat);
  • vapno (protiv pjegavosti jabuka u spremištu);
  • homeopatski i biodinamički pripravci

Suzbijanje korova u ekološkom sustavu gospodarenja treba provoditi sljedećim načinima:

  • svim mehaničkim mjerama koje se provode pri obradi, održavanju i zaštiti plodnosti tla;
  • plodoredom;
  • planiranim slijedom kultura, primjenom potkulture, međukulture;
  • zasijavanjem međuredova trajnih nasada (živi malč);
  • zelenom gnojidbom;

  • pravilnim spremanjem i primjenom stajskog gnoja i komposta;
  • izravno suzbijanje korova dopušteno je samo mehaničkim (obrada, plijevljenje, napasivanje, zasjenjivanje) i fizikalnim mjerama (spaljivanje, pregrijana para, natapanje);
  • neživim pokrovima (malč, papir, slama, sijeno, pijesak i dr.)
Suzbijanje korova u ekološkoj poljoprivredi moguće je s nekoliko načina

Dopuštena sredstva za tretiranje sjemena su:

  • vodni iscjedak (5 %-tni) s dodatkom 5 % vodenog stakla,
  • blatna kupka s bakrenim oksikloridom protiv tvrde snijeti (40 g na 10 kg sjemenja),
  • ulje od gorušice (s vezivom – bentonit),
  • kalijev permanganat (KMnO4).
Otopina kalijevog permanganata

Tablica 2. Popis dopuštenih sredstava za zaštitu bilja u ekološkoj proizvodnji sukladno posebnim propisima za zaštitu bilja i mikroorganizama koji se rabe u zaštiti bilja

NazivOpis, zahtjevi glede sastava, propisi uporabe
Azadirachtin iz Azadirachta indica (Neemm)Insekticid, upotrebljiv samo na majčinskim biljkama za proizvodnju usjeva i na roditeljskim biljkama za proizvodnju drugog materijala za ispitivanje u vegetativnim pokusima; za ukrasne biljke. Potrebno odobrenje nadzorne stanice ili nadzornog tijela. 
Pčelinji vosakUpotreba pri rezidbi drveća.
ŽelatinaInsekticid.
Hidrolizirana bjelančevinaMamac; samo u dopuštenoj uporabi u kombinaciji s drugim prikladnim  proizvodima iz Priloga 2., odlomak B.
LecitinFungicid.
Ekstrakt (vodena otopina) iz Nicotiana tabacumInsekticid; samo protiv lisne uši kod suptropskih voćaka (npr. naranča, limun) i tropskih biljaka (npr. banane). Uporaba samo na početku vegetacijskog razdoblja. Potrebno odobrenje nadzorne stanice ili nadzornog tijela, samo za prijelazno razdoblje.
Biljna ulja (npr. ulje od metvice, crnogorične smole, kima)Insekticid, akardicid, fungicid i tvar za ometanje rasta klica.
Piretrin ekstrahiran iz Chrysanthemum cinerariaefoliumInsekticid.
Kvazija ekstrahirana iz Quassia amaraInsekticid, repelent.
Rotenon ekstrahiran iz Deris spp. i Lonchocarpus spp.
i Terphrosia spp.
Insekticid;Potrebno odobrenje nadzorne stanice ili nadzornog tijela.
Mikroorganizmi (bakterije, virusi i gljivice)
npr. Bacillus thuringiensis, virus granuloze itd.
Samo prerađevine, zabranjena upotreba genetski izmijenjenih organizama
Iz nikotina se proizvodi vodena otopina koja se koristi kao insekticid za zaštitu od lisnih uši kod suptropskih voćaka
Neem cake – organsko mineralno gnojivo, ali insekticid
Zaštita bilja na bazi Bacillus Thuringiensis

Tablica 3. Tvari koje je dopušteno koristiti u zamkama i dispenzerima (raspršivačima)

NazivOpis, zahtjevi glede sastava, propisi upotrebe
Diamonijev fosfatMamac, samo u zamkama.
MetaldehidLimacid, samo u zamkama sa sredstvom koje odbija krupnije vrste životinja. Dopušten samo za prijelazno razdoblje.                                                           
FeromoniMamci, samo u zamkama i dispenzerima.
Pirethroidi (samo Deltametrin i Lambda-Cyhalothrin)Insekticid, samo u zamkama sa specifičnim mamcima; samo protiv Batrocera olae i Ceratitis capitata. Potrebno odobrenje nadzorne stanice ili nadzornog tijela samo za prijelazno razdoblje.

Zamke i/ili dispenzeri moraju spriječiti dospijevanje tvari u okoliš i njihov dodir s posađenim kulturama. Zamke je potrebno nakon upotrebe pokupiti i sigurno ukloniti.

Tablica 4. Druga sredstva koja se tradicionalno rabe u ekološkoj proizvodnji

NazivOpis, zahtjevi glede sastava, propisi upotreba
Bakar u obliku bakrenog hidroksida, bakrenog oksiklorida, trobaznog bakrenog sulfata, bakrenog oksida bakrenog oksidaFungicid, potrebno odobrenje nadzorne stanice ili nadzornog tijela samo za prijelazno razdoblje.
EtilenDozrijevanje banana.
Kalijev sapun (mazivi sapun)Insekticid.
Kalialaun (kalinit)Usporava sazrijevanje banana.
Vapneni sulfat (kalcijev polisulfid)Fungicid, insekticid, akaricid. Potrebno odobrenje nadzorne stanice ili nadzornog tijela.
Parafinsko uljeInsekticid, akaricid.
Mineralna uljaFungicid, insekticid, samo za voćke, lozu, masline i tropske biljke (npr. banane). Samo za prijelazno razdoblje; potrebno odobrenje nadzorne stanice ili nadzornog tijela.
Kalijev permanganatFungicid, baktericid, samo za voćke, masline i lozu.
Kvarcni pijesakRepelent.
SumporFungicid, akaricid, repelent

Pročitajte još:

Gnojidba u ekološkoj poljoprivredi

Praktični savjeti u ekološkoj gnojidbi

Organska gnojidba vinograda

                                                                                                  dr. sc. Dean Ban, znanstveni savjetnik

dr. sc. Marko Černe, znanstveni suradnik

Institut za poljoprivredu i turizam Poreč

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje