Naslovnica Rubrike Povrćarstvo Gnojidba u ekološkoj proizvodnji

Gnojidba u ekološkoj proizvodnji

Objavio

29. rujna 2022.

2268

Europski parlament, Vijeće Europske unije i Europska komisija potpisale su u rujnu 2021.g. zajedničku deklaraciju kojom je 23. rujna službeno proglašen Organskim danom EU -a. Cilj podizanja na 25 posto od ukupnog poljoprivrednog zemljišta EU-a koje bi trebalo biti pod ekološkim uzgojem do 2030. g., predstavlja još jedan veliki izazov. Da bi se doseglo 25 posto organske odnosno kako je u Hrvatskoj uvriježen naziv, ekološke poljoprivrede, potrebno je povećati istraživanje, inovacije i edukaciju. Također se proizvođačima mora osigurati kvalitetno sjeme, gnojiva te odgovarajuća sredstva za zaštitu bilja.

Certificirana ekološka proizvodnja poljoprivrednih kultura podliježe zakonskoj regulativi kojom se između ostalog propisuje gnojidba i zaštita od štetočinja. Upotreba sredstava koji su dozvoljeni u provedbi ovih dviju vrlo značajnih agrotehničkih mjera propisana je Zakonom o poljoprivredi (NN 118/18, 42/20, 127/20 i 52/21), Pravilnikom o kontrolnom sustavu ekološke poljoprivrede (NN 11/20) i EU Uredbom 2018/848 o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda.

Zakonodovac je propisao da se u ekološkom sustavu gospodarenja ne smiju koristiti kemijski sintetizirane tvari. Osim u iznimnim slučajevima što se mora naknadno odobriti (Nadležno tijelo, Ministarstvo). Poljoprivredni proizvođači u ekološkom sustavu proizvodnje trebaju poznavati navedene propise. Stoga donosimo načela gnojidbe tla i zaštite bilja iz konteksta gore spomenutih pravnih akata.

Gnojidba i gospodarenje tlom

Očuvanje i podizanje plodnosti i biološke aktivnosti tla te sprječavanje zbijanja i erozije tla u ekološkoj proizvodnji bilja postiže se višegodišnjim plodoredom uključujući leguminoze i ostalu zelenu gnojidbu te primjena stajskog gnoja ili organskog materijala po mogućnosti kompostiranog. Ako navedenim mjerama nije moguće zadovoljiti potrebe bilja prema hranivima, upotrebljavaju se jedino gnojiva i poboljšivači tla koji su odobreni u skladu s EU uredbom 2018/848 (članak 24) za primjenu u ekološkoj proizvodnji. I to samo u slučaju kad je to potrebno. U takvim okolnostima, subjekti vode evidenciju u upotrebi tih proizvoda. To uključuje datum ili datume upotrebe svakog proizvoda, vrstu i naziv proizvoda, korištenu količinu te dotične usjeve i parcele.

Prema EU uredbi 2018/848, ukupna količina stajskoga gnoja ne smije premašiti 170 kg dušika godišnje po hektaru poljoprivredne površine. To se ograničenje odnosi na primjenu stajskoga gnoja, osušenog stajskoga gnoja i dehidriranoga gnoja peradi. Zatim kompostiranog životinjskog izmeta, uključujući gnoj peradi, kompostiranog stajskoga gnoja i tekućeg životinjskog izmeta. Kako bi raspodijelili suvišan gnoj iz ekoloških proizvodnih jedinica, poljoprivredna gospodarstva mogu sklopiti sporazume o suradnji u pisanom obliku isključivo sa subjektima drugih poljoprivrednih gospodarstava koja poštuju pravila ekološke poljoprivrede.

Nadalje, mineralna gnojiva smiju se rabiti samo kao dopunski dodaci tvari na temelju ugljika (organskih gnojiva). Njihova upotreba mora biti opravdana i može se dopustiti samo kada se ostale mjere gnojidbe ne mogu provoditi. Gnojidba dušikom mora se provoditi isključivo organskim gnojivima ili biljkama (npr. kopriva) koje obogaćuju tlo tim hranivom. Dopunska mineralna gnojidba ostalim hranivima, u načelu, treba se provoditi gnojivima u takvim oblicima koji neće biti izravno dostupni biljkama. Nije dopuštena upotreba kemijskih-sintetičkih dušičnih gnojiva. Također niti lako topivih fosfata, čiste kalijeve soli i kalijeve soli s više od 3 % klora. Dopuštena je primjena gnojiva od mljevenih stijena i zemlje koja sadrže fosfor, a u skladu s lokalnim uvjetima.

S obzirom da ekološko gospodarstvo treba težiti da sve potrebe za gnojivima osigura iz vlastite proizvodnje dozvoljena je upotreba sljedećih organskih gnojiva koja se mogu proizvesti na samom gospodarstvu:

stajski gnoj dozrio aerobno; propisane količine treba davati raspodijeljeno, češće, u manjim količinama;
komposti iz ostataka gospodarstva – organski otpad neopterećen štetnim tvarima, a prerađeni aerobnim dozrijevanjem;
zelena gnojidba leguminoznim i neleguminoznim sideratima;
malčiranje slamom i drugim organskim ostacima nakon ubiranja glavnog prinosa;
gnojnice i gnojovke, koje jesu i koje nisu pripremljene mikrobiološkim aerobnim putem, treba upotrebljavati u razrijeđenom obliku;
mljevena rožina (od rogova i papaka);
životinjske dlake i čekinje;
krvno brašno, bez dodataka natrijeva klorida;
brašno od kostiju, bez organskih otapala te drugo životinjsko brašno;
gorka sol
udrobljeni ricinus bez perkloretilenskih ostataka (uz dopuštenje nadzorne stanice o načinu korištenja).

Nije dopuštena upotreba mulja iz pročišćivača i komposta od komunalnih otpadaka.

Izvan samog gospodarstva mogu se nabaviti sljedeća organska gnojiva:

životinjski gnoj ako je kompostiran (pregorio na gnojištu) i nije onečišćen;
slama i drugi biljni otpad;
nusproizvodi prerade, kao dodaci gnojivima s vlastitoga gospodarstva (krvno i koštano brašno, roževina, dlake, otpad perja, ricinusova prekrupa i sl.);
proizvodi od morskih algi (algina gnojiva poznatog podrijetla i sastava);
piljevina i kora drva, ako nije onečišćena (tretirana fungicidima i insekticidima);
treset bez sintetskih dodataka, samo za proizvodnju presadnica i sadnog materijala, ako nema drugih mogućnosti.

Nadalje, u Tablici 1 naveden je popis dozvoljenih sredstava za gnojidbu u ekološkoj biljnoj proizvodnji.

Tablica 1. Popis dopuštenih gnojiva i sredstava za poboljšanje tla u ekološkoj proizvodnji

Za stimulaciju i pravilnu fermentaciju komposta dopušteni su sljedeći aktivatori kompostiranja:

mikrobiološki aktivatori;
biodinamični pripravci (preparati);
biljni pripravci (čajevi, ekstrakti).

Mineralna gnojidba se provodi samo ako je nužno potrebna i ako dopusti nadzorno tijelo. Mineralna gnojiva mogu poslužiti i kao aktivatori fermentacije u procesu dozrijevanja organskih gnojiva.

Dopuštena mineralna gnojiva kao dopunska gnojidba u ekološkoj poljoprivredi i aktivatori kompostiranja su:

kameno brašno poznatog sastava; iz bazalta, dijabaza, kremena, kalijeve gline (bentonit);
kalij-magnezij (uz prethodnu analizu i preporuke nadzorne stanice);
sirovi fosfati s poznatim podrijetlom i sastavom, koji imaju dopušten sadržaj teških metala (potrebno odobrenje nadzorne stanice);
sporo razgradivi gnojidbeni vapnenci (kalcijev karbonat, dolomitni vapnenac, vapnenci od školjki i algi) i magnezijski dodaci;
upotreba bazične žlindre i kamenih fosfata ne smije uzrokovati nakupljanje teških metala u tlu. Nadzorna stanica mora dati odobrenje, odnosno, upute za njihovo korištenje;
mineralni kalij niskog sadržaja klora, magnezijska gnojiva i mikro elementi (elementi u tragovima), mogu se rabiti ako je to nadzorna stanica odobrila na temelju analize tla i zapažanja na samom gospodarstvu, u svezi s ukupnom mineralnom bilancom gospodarstva;
u iznimnim slučajevima nadzorna stanica može dopustiti pojedinim gospodarstvima i upotrebu gnojiva koja u ovom popisu nisu navedena. Međutim, samo u određenoj količini i određenom razdoblju godine, u vremenu prijelaza na ekološku proizvodnju.