Pravilnik o voćnim vinima objavljen je u Narodnim novinama broj 73/06. U nepunih 6 mjeseci 2011. godine u tri navrata on je izmjenjivan i dopunjavan. Dodavali su se novi članci, pa odmah zatim i poništavali, mijenjali postojeći članci i sl. U svakom slučaju, stvorila se situacija da je jako teško proizvođačima pratiti ovaj propis, a dužni su ga se pridržavati ukoliko proizvode voćna vina.

Na današnji dan (20. srpnja 2011. godine) puni naziv ovog Pravilnika je „Pravilnik o voćnim vinima“ (Narodne novine br. 73/06; 24/11; 28/11 i 62/11). Donosimo prikaz osnovnih odredbi ovog propisa i nadamo se da će to bar malo olakšati proizvođačima voćnih vina ovogodišnju proizvodnju.

Što sve spada u voćna vina

Voćno vino u prometu može biti:
● voćno vino je prehrambeni proizvod dobiven fermentacijom soka ili masulja od svježeg i za to pogodnog koštičavog, jezgričavog, jagodičastog, bobičastog ili ostalog voća i ima minimalni sadržaj prirodnog alkohola 1,2% vol. (u smislu ovog Pravilnika grožđe ne spada u voće)
● desertno voćno vino je voćno vino kojem je dodan alkohol voćnog podrijetla i/ili voćna rakija, voćni sok i/ili koncentrirani sok i koje, ako se sadržaj alkohola preračuna u šećer, sadrži više od 260 g/l šećera i čija je stvarna alkoholna jakost najmanje 13% vol., a ukupna alkoholna jakost ne više od 22% vol.
● aromatizirano voćno vino je voćno vino u čijoj se proizvodnji koriste arome, prirodni aromatski pripravci, aromatične biljke i njihovi plodovi. Osim toga smiju se dodavati voćni sok, koncentrirani voćni sok, alkohol voćnog porijekla, voćna rakija i šećer, pri čemu udio temeljnog vina mora iznositi najmanje 75%. Stvarna alkoholna jakost je najmanje 13% vol., a ukupna alkoholna jakost ne viša od 22% vol.
● biser voćno vino je voćno vino čija je stvarna alkoholna jakost najmanje 5% vol. i u zatvorenim posudama ima tlak otopljenog ugljik dioksida od 1,0 – 2,5 bara pri temperaturi od 20 °C.
● pjenušavo voćno vino je voćno vino dobiveno primarnom ili sekundarnom alkoholnom fermentacijom od voćnog soka ili voćnog vina. U zatvorenoj posudi ima tlak od najmanje 3 bara pri temperaturi od 20 C, pri čemu sav otopljeni ugljik dioksid potječe od alkoholne fermentacije
● razblaženo voćno vino je voćno vino čija je stvarna alkoholna jakost 4 – 6% vol., a dobiveno je razrjeđivanjem koncentriranog voćnog vina. Ugljik dioksid koji je sadržan u proizvodu ne mora biti podrijetlom od fermentacije pod uvjetom da tlak otopljenog ugljik dioksida u zatvorenoj posudi pri temperaturi od 20 C nije veći od 0,5 bara. Naknadno se mogu dodavati arome, prirodni aromatski pripravci, aromatične biljke i njihovi plodovi.

Navedena voćna vina prilikom stavljanja u promet moraju udovoljiti sljedećim zahtjevima:
● da imaju odgovarajuća organoleptička svojstva, da su bistra i čista bez stranog mirisa i okusa;
● da je ukupna kiselost najmanje 3,5 g/l izražena kao jabučna kiselina;
● da je hlapiva kiselost najviše do 1,5 g/l izražena kao octena kiselina;
● da je ekstrakt bez šećera najmanje 15 g/l;
● da je ukupni sumpor dioksid do najviše 200 mg/l;
● da je slobodni sumpor dioksid najviše do 30 mg/l te
● da je pepela najmanje 1 g/l.

Dopuštena količina dodanog šećera

U proizvodnji voćnih vina dopušteno je dodavanje šećera, voćnog soka i / ili koncentriranog
voćnog soka u takvoj količini da sadržaj stvarnog alkohola u prometu ne prelazi 13% vol. Što se tiče deklariranja, vino od voća se mora označiti kao „voćno vino“, „desertno voćno vino“, „aromatizirano voćno vino“, „razblaženo voćno vino“, „biser voćno vino“ ili kao „pjenušavo voćno vino“ u zavisnosti od načina proizvodnje. Nije dopušteno koristiti naziv „pjenušac“. Također nije dopušteno koristiti oznake koje ukazuju na posebno okrepljujuće djelovanje, kao što su „zdravo voćno vino“, „okrepljujuće voćno vino“ ili oznake kao „prirodno“, „nepatvoreno“, „čisto“, „alternativno“ te sintagme s tim riječima.

Trošarine

Prema odredbama Zakona o trošarinama (Narodne novine broj 83/09) i Pravilnika o trošarinama (Narodne novine br 1/10), svi proizvođači voćnih vina moraju se pridržavati propisanih odredbi.
Prema tim propisima trošarina na mirna i pjenušava vina plaća se u iznosu od 0,00 kuna. U tu skupinu spadaju i voćna vina, čija je stvarna alkoholna jakost manja od 15% vol., gdje je sav alkohol sadržan u gotovom proizvodu nastao vrenjem. Proizvođačima voćnih vina savjetujem
da se u slučaju bilo kakvih nedoumica obrate ovlaštenim carinskim upravama, te tako izbjegnu nedoumice.

Prethodni članakOstali članci u ovom broju
Sljedeći članakShake od šumskog voća
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.