Najčešća bolest breskve je kovrčavost lišća (Taphrina deformans), a napada i nektarine. U svijetu su zabilježeni značajni gospodarski gubitci uroda bresaka (50 posto), zbog pojave i razvoja kovrčavosti lišća, a poznate su i neizravne štete od kovrčavosti zbog regeneracije izgubljena lišća. Pritom gubitak pričuvne hrane negativno utječe na oblikovanje cvjetnih pupova i lošije odrvenjavanje mladica. Praktičari posljedice takvih štete svode na hladnoću, a pritom zanemaruju intenzitet prošlogodišnjeg razvoja bolesti. Jača i uzastopna pojava kovrčavosti lišća nakon nekoliko godina uzrokuje sušenje i propadanje voćaka. Simptomi kovrčavosti lišća su tipični, lako se prepoznaju, a među laicima se mogu poistovjetiti s pojavom breskvine uši uvijalice (smotalice) (Myzus varians). Završetkom listanja pojedino lišće nema normalan izgled. Mijenjaju oblik, postaju nakovrčani, mjehuravi, zadebljani i hipertrofirani. Često su veći od zdravog lišća, lako se lome, a ovisno o biljnoj vrsti i sorti nakovrčani dijelovi mijenjaju boju u zeleno-bijelu ili crvenkastu (vidi slike). Tako opisane karakteristične promjene postaju vidljivima oko 14 dana nakon pojave zelenog vrha iz pupova, a inficirano je lišće vrlo uočljivo tijekom proljetnih mjeseci (ožujak, travanj, svibanj). Plojka lista je inficirana djelomice ili potpuno. Ubrzo se na donjoj strani hipertrofiranog dijela razvije lagana bijela prevlaka. Nakon toga se zaraženo lišće osuši i otpada, pa na jače inficiranim stablima tijekom svibnja i lipnja često vidimo potpuni gubitak lišća. Ovisno o raspoloživim oborinama (navodnjavanju) i ishranjenosti, tijekom ljetnih mjeseci voćke naknadno regeneriraju “tafrinom” uništenu lisnu površinu. Zbog defolijacije, otpada većina zametnutih plodova, a gubitak lišća još može uzrokovati štete na mladicama od jače sunčane insolacije. Osim na lišću, brojni autori opisuju štetne posljedice od uzročnika kovrčavosti na izdancima, te plodovima breskve i nektarine. U Italiji su opisane štete od kovrčavosti na cvjetovima, koji se nakon infekcije deformiraju i obično otpadaju prije pojave simptoma. Na pojavu kovrčavosti bitno utječe osjetljivost ili tolerantnost sorata breskve i nektarine. Prema uvriježenim spoznajama, nektarine su jače zaražene od bresaka, a sorte bresaka bijele boje mesa ploda manje su napadnute nego sorte žutog mezokarpa. Rane i ranije sorte bresaka, zbog brzog listanja, također se smatraju razmjerno otpornima. Ipak, istraživanja provedena na 22 sorte bresaka i nektarina u Njemačkoj nisu u potpunosti potvrdila ova pravila.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKoli-mastitis, životno opasan
Sljedeći članakPripravljanje kobasica u kućanstvu
gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.