Između 26. travnja i 1. svibnja 2006. na mjernom je lokalitetu u središnjem dijelu Međimurskog vinogorja (Orehovčak) zabilježeno neprekidno vlaženje osjetljivih biljnih organa 109h. Tijekom kojih je palo 90,7 mm kiše uz vrijednosti temperature zraka 5 – 15 °C! Tih je dana na svim lokalitetima i sorta-ma vinove loze, koje su bile u razvojnom stadiju pojave prvih zelenih listića. Na rozgvi je postojao izvor zaraze ove bolesti. To su crne točkice na bijeloj kori. Sigurno je zabilježena zaraza bez obzira na provedene mjere kemijske zaštite! S blagdanom Sv.Vinka vinogradari mogu u nasadima vidjeti posljedice zimskog razvoja crne pjegavosti.
Sredinom proteklog tisućljeća detaljno je proučen životni ciklus uzročnika plamenjače vinove loze. Godišnji je program suzbijanja nedugo zatim postao daleko jednostavniji pronalaskom tzv. sustavnih fungicida (pr. Mikal, Ridomil). Do izražaja ponovno dolazi “stara” gljivična bolest koja je opisana prije 155 godina – crna pjegavost ili fomopsis (franc. ekskorioza).
Danas smatramo da je uz sivu plijesan (Botrytis cinerea) tipična bolest “visokog standarda” ili suvremenog načina uzgoja vinove loze. U Americi je crna pjegavost poznatija imenom “bolest mrtvih ruku”, odnosno postupnog odumiranja rozgve i panja. Intenzivno širenje crne pjegavosti u hrvatskim vinogorjima započinje sedamdesetih godina, a danas je prisutna u većoj ili manjoj mjeri svugdje.
Posljednjih dvadesetak godina intenzivno se proučavaju uzročnici iznenadnog venuća, sušenja i propadanja trsja u mnogim vinogradnim područjima diljem svijeta. Gljivica Phomopsis je detektirana kao jedan od važnijih uzročnika. “Moderni” sortimet loze s maksimalnim opterećenjem i smanjenom uporabom visokih doza bakarnih fungicida bili su okrivljeni kao primarni povod širenja fomopsisa prije tridesetak godina. Vrlo osjetljive sorte loze na crnu pjegavost su rizvanac, graševina, traminac, frankovka, moslavac, rajnski rizling, afus-ali i dr.
Zatravljivanje i malčiranje razmaka između redova, uz ostavljanje i usitnjavanje biljnih ostataka nakon zimske rezidbe u nasadu, razlog su jačanja izvora bolesti. Ne samo fomopsisa već i drugih bolesti pr. pepelnice, sive plijesni. Uvođenje suvremenih uređaja za aplikaciju sredstva za zaštitu bilja smanjenom potrošnjom škropiva po jedinici površine dobivena je bolja produktivnost lisne površine. No takvim je pristupom upitan uspjeh suzbijanja štetočinja u početku vegetacije vinograda. Pri suzbijanju fomopsisa potrebno je “natopiti” razmjerno malu zaštitnu površinu škropivom.
(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)