Prvi dio članka možete pročitati OVDJE

Daconil 720 SC

Na zahtjev Udruge hrvatskih povrćara fungicidu Daconil 720 SC na bazi djelatne tvari klortalonila (720 g/l) dozvola je proširena za suzbijanje sive plijesni Botrytis sp. na luku iz sjemena, češnjaku i poriluku uz karencu od 10 dana, te protiv koncentrične pjegavosti Alternaria alternata na grašku s karencom od 15 dana.
Upozoravamo da u objedinjenoj tablici stoji da karenca za Daconil na grašku iznosi 48 dana. Da budete sigurni što je točno prije primjene ovog fungicida na grašku karencu treba svakako provjeriti kod proizvo đača.

Na svim je kulturama dozvoljeno samo jedno tretiranje u vegetaciji uz utrošak tekućine od 200-1000 l vode/ha. To nije označeno kod graška. Na grašku pruža i djelomičnu zaštitu od gljivica uzročnika paleži graška Mycosphaerella sp. i Ascochyta pisi. Kod sive plijesni Botrytis squamosa na listovima lukovičastog povrća najčešće luka, rjeđe češnjaka i poriluka za vlažnog vremena nastaju male, okrugle do eliptične, žuto bijele uleknute pjege promjera 1-3 mm. Obrubljene su vodenastim prstenom. Za vlažnog vremena nakon 5-12 dana pjege se šire izazivajući trulež listova i na kraju propadanje čitavih biljaka.

Na biljnim ostacima i lučicama razviju se sklerociji. Siva plijesan s uzročnikom B. cinerea na cjevastim listovima izaziva razvoj površinskih pjega, koje ne prodiru dublje u tkivo i ne izaziva njihovo propadanje. Na zaraženim dijelovima vrlo rijetko sporulira i ne stvara sklerocije. Siva plijesan čiji je uzročnik B. aclada, najvažniji je patogen lučica crvenog luka u skladištu. Tijekom skladištenja na njima se javlja trulež vrata lučice. Mesnati listovi u području vrata postaju mekani i vodenasti, nakon čega se lučice smežuraju i mumificiraju. Kad istrune veći dio lučice, na njoj se razvije sivkasta prevlaka. Još je jedan od uzročnika sive plijesni gljiva B. byssoidae koja u početku izaziva nekrozu vrata glavice luka, na kojoj se razvije baršunasti micelij. Zaraženi dijelovi izgledaju voštano, s vremenom potamne, a na njima se razvijaju sklerociji.

Koncentrična pjegavost s uzročnikom Alternaria alternata na listovima graška u polju izaziva razvoj tamno sme đih, ovalnih lezija promjera 5-8 mm, s nejasnim rubom. Kod staklenički uzgojenih biljaka na listovima se pojavljuju brojne male ljubičasto-crne ozljede, koje dovode do preranog sušenja zaraženih dijelova lista. Prema zahtjevu Udruge Hrvatskih Povrćara DACONIL-u 720 SC je dozvola proširena na kelj pupčar protiv plamenjače Peronospora parasitica i sive plijesni B. cinerea s karencom od 7 dana i na presadnice kelja pupčara u polju i u zaštićenom prostoru samo protiv plamenjače. 

Dozvoljena su 2 tretiranja u vegetaciji uz utrošak tekućine od 1.000 l/h, a kod presadnica od 200 l/ha. Primijeniti treba preventivno kada su uvjeti povoljni za razvoj bolesti ili kod pojave prvih simptoma, uz ponavljanje nakon 2-3 tjedna. Sredstvo pruža samo djelomičnu zaštitu od plamenjače i sive plijesni. Dozvoljena je folijarna primjena; nadalje treba izbjegavati miješanje s uljnim sredstvima. Od primjene nekog uljnog sredstva treba proći barem 21 dan. Za mogućnost miješanja Daconil-a s drugim sredstvima treba se raspitati kod vlasnika rješenja o registraciji ili njegovog zastupnika.

Plamenjača P. parasitica na izniklim biljčicama izaziva mjestimičan nestanak boje na kotiledonima, koji na tim mjestima kasnije požute, savinu se i uvenu, a na njihovom naličju nastaje siva prevlaka. Ako dođe do otpadanja kotiledona prije pojave pravih listova, biljka će uginuti. Na licu pravih listova nastaju klorotične poligonalne pjege, a na njihovom naličju sivkasta prevlaka. Jako napadnuti listovi gube turgor, objese se i mogu otpasti. Proširenje dozvole fungicidu DACONIL 720 SC odnosi se i na ogrozd protiv sive plijesni Botrytis sp., crvene paleži listova Pseudopeziza ribis i pepelnice Sphaerotheca mors uvae. Dozvoljena su 4 tretiranja u vegetaciji s karencom 28 dana, a utrošak tekućine je 2.000 l/ha.

Siva plijesan Botrytis sp. na ogrozdu napada cvjetove, oni venu pa zaraza prelazi na izboje koji se osuše. Crvena palež listova P. ribis izaziva prerano otpadanje listova, često već u kolovozu, uslijed čega mladice ne dozrijevaju, pa se u vrijeme zime smrznu. Po čitavoj površini starijih listova nastaju sitne tamno smeđe okrugle pjege Ø 1-2 mm koje se spajaju u veće (2-5 mm). Ili su oštro ogranićene žilama lista ili svijetlo zelenim rubom. Listovi se uvijaju prema gore i otpadaju. Uzročnik tako zvane američke pepelnice gljiva S. mors uvae javljaju se već u svibnju i kasnije na listovima, mladicama i plodovima. Na listovima se razvija rahla sivo pepeljasta prevlaka koja starenjem potamni. Na mladicama prevlaka je bjeličasta i nježna, a kasnije siva i gusta poput samta. Plodovi ogrozda potpuno su ili djelomično presvučeni pepeljastom prevlakom, koja brzo posmeđi.

Treći dio članka možete pročitati OVDJE

Prethodni članakOstali članci u ovom broju
Sljedeći članakJuha od zelja i đumbira
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.