Ministarstvo poljoprivrede je do sada izdalo 9 rješenja i 3 izmjene rješenja u dozvoli za proširenje primjene registriranih sredstava za zaštitu bilja na male kulture / male namjene, s pripadajućim tablicama koje su sada objedinjene u jednu tablicu pod imenom Objedinjena Tablica – Popis registriranih sredstava za zaštitu bilja kojima se proširuje primjene na male kulture i male namjene, koji ćemo prikazati u nekoliko nastavaka.
Acrobat MZ WG
Na zahtjev Hrvatske poljoprivredne komore fungicidu ACROBAT MZ WG dozvola je proširena na luk iz lučice i češnjaku na vanjskim površinama protiv plamenjače Peronospora destructor, na poriluku u polju i protiv plamenjače Phytophthora porri. Acrobat MZ WG sadrži dvije djelatne tvari 60 % mankozeba i 9 % dimetomorfa translaminarnog je djelovanja i slabi (akropetalni) sistemik. Dozvoljene su najviše 3 primjene, a razmak između tretiranja je 7-14 dana uz karencu od 14 dana na luku i češnjaku, a 21 dan na poriluku. Utrošak tekućine je 200-500 l/ha. Tretira se kod prvih znakova infekcije ili u uvjetima povoljnim za razvoj infekcije. 24 sata od tretiranja nije dozvoljen rad u polju bez osobne zaštitne opreme, a 5 mjeseci na površinama tretiranim ovim fungicidom ne smije se sijati djetelina.
Na biljkama luka zaraženog plamenjačom listovi su zavinuti i svjetlije boje od zdravih; često su prelomljeni pa dio lista visi prema tlu. Uskoro je čitav list prekriven sivkasto ljubičastom prevlakom organa koji nose spore. Ista slika je i na češnjaku i vrlo slična na poriluku.
Alliette FLASH
Na ukrasnom i ljekovitom bilju na vanjskim površinama dozvola je proširena fungicidu ALIETTE FLASH protiv plamenjača Peronospora sp. Djelatna tvar je fosetil s jakim uzlaznim i silaznim sistemičnim kretanjem. Dozvoljena je samo 1 primjena u vegetaciji s karencom od 7 dana na ljekovitom bilju i uz utrošak tekućine od najmanje 200 l/ha. Nije kompatibilan s mineralnim uljima, bakarnim fungicidima i folijarnim gnojivima koja sadrže dušik u mineralnom obliku. Tretiranje treba provesti kod pojave prvih znakova bolesti ili u uvjetima povoljnim za razvoj bolesti. O mogućnosti miješanja s drugim sredstvima treba se raspitati kod vlasnika rješenja o registraciji/zastupnika. Slike biljaka zaraženih plamenjačom ovisno o kulturi na kojoj je došlo do zaraze manje ili više variraju, no većina izgleda kao da su spaljene plamenom.
Aviso DF
Fungicidu AVISO DF izdano je proširenje dozvole na salati protiv plamenjače Bremia lactucae. Sadrži dvije djelatne tvari 57% metirama i 4,8% cimoksanila od kojih je cimoksanil translaminarno sistemičnog djelovanja. Dozvoljena je 1 primjena u vegetaciji, s karencom od 21 dan uz utrošak tekućine 400-600 l/ha.
Plamenjača na listovima salate izaziva razvoj oštećenja različite veličine, uglata oblika omeđenih lisnim žilama. U početku su svjetlo zelena do žuta, kasnije na odraslim listovima postaju klorotična, potamne ili se pak tkivo lista stanji, osuši i postane prozirno.
Ortiva
Na bazi azoxksistrobina kojeg sadrži fungicid ORTIVA u količini od 250 g/l (25%) izdano je proširenje dozvole na grašku protiv paleži graška čiji uzročnici mogu biti gljivice Ascochyta pisi, A. pinodes i A. pinodella, hrđe Uromyces pisi i pepelnice Erisyphe pisi uz sporedno djelovanje na sivu plijesan Botrytis cinerea, na luku i češnjaku protiv plamenjače Peronospora destructor. Na grašku razmak između tretiranja je 10-14 dana s karencom od 14 dana, utrošak tekućine 600-800 l/ha, a na luku i češnjaku 7-10 dana s karencom od 7 dana uz utrošak tekućine 300-600 l/ha.
Kod paleži graška izazvane s A. pisi simptomi se javljaju na nadzemnim dijelovima biljke listovima, stabljici i mahunama. Na listovima pjege su u početku žutosmeđe, ovalne, unutar kojih se razviju crne kuglice-piknidi. Na mahunama pjege su okrugla ili ovalna oblika, malo utonule u tkivo, tamno smeđe boje sa žutim rubom. Kod A. pinodella simptomi na listovima, stabljici i mahunama su isti, ali je napadnut korijen i bazalni dio stabljike, pa biljka slabije raste.
Kod hrđe graška na licu i naličju lista nastaju smeđi jastučići. S vremenom broj im raste, postaju crni, a kod jake zaraze listovi se suše. Kod pepelnice na grašku listovi, stabljika i mahune su djelpomično ili potpuno prekrivene sivim maškom micelija gljive. Napadnuto tkivo pod maškom postaje smeđe ili purpurno i suši se.
Fungicidu ORTIVA dozvola je proširena i na mrkvi protiv paleži lista mrkve Alternaria dauci i pepelnice mrkve Erisyphe polygoni, na celeru u polju protiv sive pjegavosti lista Septoria apiicola i na cvjetači protiv prstenaste pjegavosti Mycosphaerella brassicicola i koncentrične pjegavosti kupusnjača Alternaria brassicae i A. brassicicola. Na svim kulturama ORTIVA se smije koristiti najviše u 2 navrata tijekom vegetacije da se izbjegne pojava rezistentnosti. Na mrkvi i celeru je karenca 7 dana, razmak između tretiranja na mrkvi je 10-14 dana uz utrošak 300-600 l/ha, a na celeru 7-10 dana a utrošak tekućine od 800-1.000 l/ha. Na cvjetači razmak iznosi 10.14 dana, karenca je 14 dana, a utrošak tekućine 600-800 l/ha. Primjena se vrši kao i dosada, na prve znakove infekcije ili u uvjetima povoljnim za razvoj bolesti. Radna karenca je 24 sata, što znači da se toliko sati ne smije ući u tretiran nasad bez zaštitne opreme i ne smije se koristiti u sjemenskim usjevima.
Od paleži lista mrkve Alternaria dauci na razvijenim biljkama najjače su napadnuti najstariji listovi, na kojima se razvijaju male, ovalne, svjetlo žute pjege, koje posmeđe i na kraju pocrne, dok su mladi listovi neoštećeni. Broj pjega raste, one se spajaju, a zaraženi listovi se suše, pa usjev djeluje kao da je spaljen.
Pepelnice mrkve Erisyphe polygoni izaziva razvoj pepeljasto sivih prevlaka po licu listova, pod kojima se tkivo suši. Sivu pjegavost lista celera izaziva gljiva Septoria apiicola, a simptomi se pojavljuju na listovima i peteljkama. Na listovima se razvijaju svjetlo sive do smeđe, ovalne pjege, a na peteljkama pjege su eliptične. One postupno rastu, spajaju se i postaju nepravilna oblika. Zaraženi listovi se suše. Na listovima cvjetače zaražene s koncentričnom pjegavosti Alternaria sp. razvijaju se tamno smeđe, koncentrične pjege, promjera 5-12 mm, a na cvatu pjege su tamno smeđe, koje pokrivaju njegov manji ili veći dio.
Slijedi bakarni fungicid CHAMPION s 50% bakarnog hidroksida kojemu je dozvola proširena protiv bakterioza bakterijskog raka Pseudomonas sp. i bakterijske pjegavosti odnosno Xanthomonas sp. na mandarinama, narančama i limunu i melanoze Phomopsis citri na istim citrusima. Dozvoljena je samo 1 primjena folijarnim tretiranjem u koncentraciji 0,15%, pri čemu treba izbjegavati tretiranje u doba cvatnje i u razdobljima hladnog vremena i povišene zračne vlage. Karenca je 15 dana.
Bakterioza Pseudomonas sp. izaziva razvoj crnih lezija na lisnim peteljkama citrusa koje se šire prema pazušcu lista, listovi se suše i kovrčaju, a na plodovima nastaju u početku svijetlo smeđe udubljene lezije ili točkice, nešto kasnije postaju crveno smeđe i na kraju crne boje, promjera 5-20 mm na plodovima.
Bakterijska pjegavost citrusa Xanthomonas sp. uzrokuje lezije na listovima, stabljici i plodovima citrusa uključujući limun, lime, naranču i grejp. Znatno utječe na vitalnost stabala, uzrokujući prerano otpadanje listova i plodova. Uzročnik melanoze gljiva Phomopsis citri izaziva pojavi malih okruglih udubljenja sa žutim rubom na listovima, koja kasnije potamne. Listovi požute i mogu prerano otpasti. Na plodovima nastaju u početku mala svjetla udubljenja, koja se kasnije povećaju i potamne. S vremenom se približe se jedna drugom, a površina ploda postaje gruba.
Drugi dio članka možete pročitati OVDJE
