Već na prvi pogled jasno je da osiguranje kod osiguravajućih društava samo sanira posljedice, da po svojoj prirodi ne može vratiti kupca, kojeg smo izgubili za tu godinu ili trajno, niti se može naknaditi smanjeni rod u idućoj godini, ako se radi o ozbiljnijim oštećenjima od tuče.
Djelotvornost zaštite protutučnim raketama odavno je pod znakom pitanja. U novije vrijeme spominje se i sustav neutraliziranja tučonosnih oblaka iz zrakoplova, ali u svakom slučaju ostaje vječito pitanje – hoće li baš moj nasad biti zaštićen?
Sve su to “teme i dileme” koje su u razvijenim poljoprivrednim područjima odavno riješene na najsigurniji i najjednostavniji način. Tamošnji poljoprivrednici svoje su nasade prekrili protutučnim mrežama i u tome pronašli sigurnu i trajnu zaštitu i računicu.
Zato ćemo se malo detaljnije pozabaviti upravo ovim načinom protutučne zaštite.
Sustav protutučnih mreža
Konstrukcija je sastavljena od stupova, rešetkasto raspoređenih po cijeloj plantaži, povezanih sustavom žićane užadi, ankera, držača, zatezača itd.. Koji se na kraju prekriva mrežama čija je osnovna funkcija da mehanički zaštiti nasad od tuče. U zimskom razdoblju mreže su skupljene i pričvršćene za žičanu užad, koja se nalazi iznad svakog reda. U proljeće, mreže se šire i spajaju posebnim kopčama. Spaja se točkasto, na svakih nekoliko metara. Tako da između spojnih mjesta ostaju prorezi kroz koje se tuča slijeva u sredini međurednog prostora.
U pitanju je razmjerno glomazan, ali apsolutno siguran sustav zaštite, kojim se jednostavno rukuje i koji ne zahtijeva održavanje.
Mreže
Same protutučne mreže napravljene su od materijala na bazi polietilena. U praksi su najzastupljenije crne, ali se povremeno mogu naći zelene, sive i bijele mreže. One se, osim po boji, razlikuju i po kemijskom sastavu, odnosno, po trajnosti. U našim krajevima najuputnije je koristiti crne mreže koje su ujedno i najotpornije. Čija trajnost prelazi vijek trajanja jednog voćnjaka.
Stupovi
Betonski stupovi mogu se primjenjivati na čvrstom i stjenovitom tlu. U srednjoj Europi i na tlima kakva su kod nas, betonski bi stupovi s vremenom mogli polako tonuti. Osim toga, mogući kasni snijeg na već raširenoj mreži doveo bi do ekstremnog opterećenja sustava. Zato bi se moglo dogoditi da se pojedini betonski stupovi polome. Osobito oni koji se opterete na pomicanje i savijanje.