Dopunska obrada tla i priprema za proljetnu sjetvu

118

Dopunska obrada tla započinje zatvaranjem zimske brazde u rano proljeće. Grebenasta površina brazde je vrlo velika i zato se gubi mnogo vlage. Cilj zatvaranja zimske brazde je prekid kapilariteta tla na samoj površini.

Zatvaranjem zimske brazde čuva se akumulirana vlaga prikupljena u tlu tijekom zime. Zime u našim proizvodnim uvjetima više nisu tako bogate oborinama, a mijenja se i raspored oborina tijekom vegetacije. Sve je učestalija pojava duljih razdoblja bez oborina, a nakon takvih razdoblja velika količina oborina u vrlo kratkom vremenu (u svega nekoliko sati ili dana). Svjedoci smo česte pojave nedostatka vlage već prilikom sjetve, odnosno klijanja i nicanja. I ova je zima topla, bez značajnijeg izmrzavanja tla, stoga treba odabrati najpovoljniju dopunsku obradu uzimajući u obzir opskrbljenost gospodarstva poljoprivrednom mehanizacijom i opremom, zahtjeve poljoprivredne vrste koja se planira sijati, i naravno, samo tlo koje obrađujemo. Uspjeh proizvodnje ratarskih i krmnih kultura uvelike ovisi o opskrbi vodom i povoljnim temperaturama, naročito u kritičnim fazama razvoja uzgajanje oranične vrste. Povećanje temperature znači i povećanu evapotranspiraciju. Pravodobno i pravilno zatvaranje zimske brazde može biti odlučujuće za uspjeh proizvodnje već u početnom dijelu vegetacije (sjetva, klijanje, nicanje) ili kasnije, tijekom ljetnih mjeseci.

Na lakšim tlima zatvaranje zimske brazde izvodi se blanjama, a na težim tlima drljačama. Drljača sortira agregate tla („izvlači“ krupnije na površinu, a sitnije „ostavlja“ u sjetvenom sloju). Blanja zadire plitko u tlo, 3-5 cm, dobro ga poravnava tako da će polaganje sjemena pri sjetvi biti na ujednačenu dubinu, a samim time postići će se ujednačeniji sklop posijanih biljaka.

Blanjanje (vlačenje) se provodi dijagonalno ili poprijeko u odnosu na brazdu. Ne preporučuje se blanjati teška, ljepljiva tla jakog kapilarnog uspona. Blanjanje se ne preporučuje niti na suhim tlima sklonim raspršivanju, jer se na takvim tlima u mikrodepresijama stvara debela pokorica.

Kako obaviti predsjetvenu pripremu tla?

Predsjetvena priprema tla obavlja se različitim oruđima. Priprema tla za sjetvu različita je ovisno o ratarskoj vrsti koju uzgajamo. Dopunskom ili predsjetvenom obradom treba površinski sjetveni sloj pripremiti do te mjere da bude orašasto- mrvičaste strukture do dubine sjetve. Kod većine ratarskih vrsta predsjetvena priprema treba biti takva da se sjeme prilikom sjetve položi na tvrdu posteljicu, kako bi doticaj sjemena s vlagom tla bio dobar, a da ima rahli pokrov da bi nicanje bilo brže i ujednačenije.

Priprema sjetvene posteljice izvodi se tanjuračama i drljačama, drljačama i sjetvospremačima, ili samo sjetvospremačima, a po potrebi se koriste i valjci prije ili nakon sjetve ovisno o kvaliteti pripreme tla, vlažnosti tla i vremenskoj prognozi (očekujemo li oborine ili ne). Sjetvena priprema treba biti što kvalitetnije mrvičaste strukture do dubine sjetve, a površina što ravnija. Samo u takvim uvjetima sjeme će imati priliku za brzo i ujednačeno nicanje, moći će se postići preporučen sklop (broj biljaka po jedinici površine) kao preduvjet visokog prinosa.

""

Uzroci lošijeg nicanja

Ujednačeno nicanje omogućuje ravnomjeran rast i razvoj biljaka, što omogućuje pravodobnu primjenu sredstava za zaštitu bilja. Previše fina priprema za sjetvu nije poželjna, a niti potrebna, jer takva priprema može imati za posljedicu stvaranje pokorice i lošije nicanje. Nedovoljno slegnuto tlo također može biti uzrok lošijeg nicanja, osobito onih vrsta koje imaju sitno sjeme. Prilikom sjetve treba voditi računa o zahtjevima svake uzgajane vrste, s obzirom na dubinu sjetve, o potrebnom broju klijavih zrna po jedinici površine (norma sjetve), međurednom razmaku,…

Vrijeme je odabira kultivara za proljetni rok sjetve i nabave sjemena. Udio sjetve nedeklariranog sjemena jarih žitarica nepoznate klijavosti, čistoće i zdravstvene ispravnosti relativno je velik. Stara poslovica koja kaže „Kako siješ, tako ćeš i žeti!“ upozorava na činjenicu da se eventualno počinjene greške pri sjetvi teško ili nikako mogu ispraviti tijekom vegetacije. Samo sjetvom kvalitetnog, čistog i zdravstveno ispravnog sjemena možemo postići očekivani prinos i kvalitetu.

Sjetva sjemena loše kvalitete i nepoznate klijavosti i čistoće u konačnici poskupljuje proizvodnju po jedinici površine i umanjuje kvalitetu uroda. Prilikom planiranja sjetve treba razmisliti i o pravilnom plodoredu. Izborom vrsta na oraničnim površinama i ispravno odabranim sustavima obrade tla, a nakon žetve pravilnim postupanjem sa žetvenim ostacima može se utjecati na očuvanje i podizanje plodnosti tla. Sadržaj organske tvari u tlu iz godine u godinu se smanjuje. Tla u kojima je razina organske tvari niska, loših su vodozračnih odnosa. Dakle, na takvim tlima uzgajane biljne vrste više su izložene stresu. Osim toga, Hrvatska se nalazi na području za koje stručnjaci tvrde da je jako izloženo klimatskim promjenama (Europa i Mediteran). Jedan od osnovnih zadataka obrade tla je očuvanje bioloških, fizikalnih i kemijskih karakteristika tla.

""

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPotpisani ugovori za 212 projekata vrijednih 650 milijuna kuna
Sljedeći članakAgencija za plaćanja započela s izdavanjem ugovora za obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala
Avatar
Zaposlena u Savjetodavnoj službi na radnom mjestu više koordinatorice za ratarstvo s mjestom rada u Koprivnici. Rođena u Bjelovaru, a srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru gdje je i magistrirala 2011. godine. Rođena je 1966. godine u Bjelovaru. Srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila je u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru, obranivši temu diplomskog rada naslova: “Izbor sorte i gnojidba uljane repice za područje Đelekovca”. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, znanstveno polje Agronomija, znanstvena grana Genetika) završava 2011. godine obranivši magistarski rad naslova: “Agronomska svojstva kultivara virdžinijskog duhana kod različite opskrbljenosti tla dušikom” izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Vinka Kozumplika. Od 1989. godine radi u "Podravki" d.d. prehrambenoj industriji u Koprivnici, na poslovima glavnog tehnologa-istraživača u cjelini Istraživanja i razvoj - Razvoj poljoprivrede, na pokušalištu “Danica”. Tijekom devet godina radi na ispitivanju adaptabilnosti kultivara povrća namijenjenog industrijskoj preradi, na agro-okolišne uvjete sjeverozapadne Hrvatske. Od 1998. godine zaposlena je u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu na poslovima savjetnika za ratarstvo, u Područnom odsjeku Koprivničko-križevačke županije (danas Savjetodavna služba). Certificirani je sudac za natjecateljsko oranje, te je sudjelovala u organizaciji 59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Suradnica je u Gospodarskom listu i Mljekarskom listu, kao i u lokalnom tisku.