Stranice u tiskanom izdanju: 21 – 22

Prošlo je mjesec dana otkako je dvadesetosmogodišnji Zvonimir Kalić iz Đakova proglašen najboljim mladim hrvatskim poljoprivrednikom. Perspektivni Kalić za Gospodarski list govorio je o planovima, OPG-u, poljoprivredi i drugim temama. Zvonimir će predstavljati Hrvatsku na petom izboru za najboljeg mladog poljoprivrednika/ cu u Europskoj uniji koji organizira Klub zastupnika Europske pučke stranke (EPP), najjače političke grupacije unutar Europskog parlamenta čija je Marijana Petir članica, ujedno i ambasadorica projekta za Hrvatsku.

• Iza svakog uspješnog poljoprivrednika stoji zanimljiva priča, koja je vaša?

– OPG je osnovan 2003. godine kad je nositelj bio moj djed Mato Tunuković, a nakon njega, vodstvo OPG-a smo nastavili obitelj i ja. Djed ostavlja OPG u nasljeđe svom unuku koji dobiva ime OPG Kalić Zvonimir te danas broji 3 člana. OPG Kalić Zvonimir bavi se ekološkim uzgojem i proizvodnjom industrijske konoplje. Danas se možemo podičiti s gotovo 30 ha posijane površine industrijske konoplje u ekološkoj proizvodnji i sa zemljom koja je jednim dijelom u privatnom vlasništvu, a dijelom iz zakupa.

• Zašto ste se odlučili baš na uzgoj industrijske konoplje i koje proizvode od konoplje proizvodite?

– Dijete sam sa sela i za života su se baka i djed bavili tradicionalnim kulturama poput pšenice, ječma, zobi, kukuruza, i sl. Bilo je puno dana provedenih u polju stvarajući i boreći se na zemlji. No, kad se djed teško razbolio i kad su otkrili kako je obolio od zloćudnog galopirajućeg tumora na mozgu, stvari više nisu bile tako dobre i lijepe. Pošto medicinske pomoći više nije bilo, odlučili smo situaciju poduzeti u vlastite ruke, djedu što više pomoći i zadržati ga što više među nama. Dobili smo na preporuku kako je hladno prešano ulje konoplje izričito kvalitetno i zdravo zbog svojih nutritivnih vrijednosti, te u kombinaciji s ekološkom prehranom bez ugljikohidrata i konopljinim uljem za 40 dana postigao je izvrsne rezultate. Povratila mu se snaga govora i hoda. Poživio je blizu godinu dana, a mojoj obitelji i meni to je bio poticaj da krenemo s uzgojem nove kulture na našem OPG-u i drugačije proizvodimo. Konoplja je ujedno bila motiv ostanka na selu, ostati u vlastitoj zemlji i boriti se za neko novo i bolje sutra. S ekološkim uzgojem i proizvodnjom industrijske konoplje smo započeli 2014. kad smo kao jedan mali OPG iz srca Slavonije već prve godine proizveli najveći prinos sjemena industrijske konoplje. Na svega 8,5 ha proizveli smo 10 tona sjemena. S tim dodatnim vjetrom u leđa, krenuli smo u daljnju proizvodnju i finalnu preradu naših proizvoda. Započeli smo s hladno prešanim uljem konoplje, brašnom i proteinskim prahom, te sjemenkama i kolačima, a danas je ta paleta proširena na nekih 30-ak proizvoda poput prženih sjemenki, oljuštenih sjemenki, nekoliko vrsta čajeva od konoplje, meda s konopljom, slatkog namaza s konopljom, čokolade sa sjemenkama konoplje, krekera, kolača, do kozmetičke palete proizvoda poput konoplje za lice, konoplje za njegu tijela, CBD krema, CBD ulja, sapuna, tinktura, seruma i sl.

Vrpolje, 270319. Mladi poljoprivrednik Zvonimir Kalic vlasnik OPG-a bavi se uzgojem industrijske konoplje i proizvoda od nje. Na fotografiji: Zvonimir Kalic. Foto: Vlado Kos / CROPIX -JL-

• S obzirom na novosti u zakonu o korištenju industrijske konoplje i cijele biljke, što navedena izmjena znači za vas kao proizvođača, na koji način ćete iskoristiti nove mogućnosti?

– Što se tiče njezine iskoristivosti, znači nam puno to da je možemo iskoristiti od cvijeta do korijena. To je biljka iz davnina koju najviše pamte starije bake i djedovi koji su uzgajali konoplju za izradu tkanine, platna, konopa i sl. te je koristili i za životne potrebe. To je biljka koja je toliko plemenita i kvalitetna, da može biti iskoristiva u mnogim industrijama, a posebno me veseli što Hrvatska to prepoznaje i vraća joj onu važnost koju zaslužuje. To je zlatna kultura koja Hrvatskoj može mnogo dati u gospodarskom i poljoprivrednom razvoju. Trenutno smo u pregovorima za plasman stabljike konoplje za daljnju preradu od koje se mogu proizvoditi na tisuće vrijednih i kvalitetnih proizvoda. Kad bi se svako usmjerio na jednu vrstu proizvodnje, mi bismo bili bogata zemlja!

• Jeste li aplicirali i/ili koristite neku od mjera EU i Ministarstva poljoprivrede?

– Nismo, do sada smo sve projekte financirali vlastitim sredstvima. Svakako nam je u cilju sudjelovati na nekim mjerama EU fondova.

• Mladi ste, sigurno imate neke planove?

– Da, planiram nastaviti s ekološkom proizvodnjom, imati još veće zasijane površine pod konopljom, proširiti paletu proizvoda i postati jedan od vodećih proizvođača industrijske konoplje na prostorima Lijepe Naše.

• I prošle ste se godine prijavili na natječaj za Izbor najboljeg mladog hrvatskog poljoprivrednika, što smatrate ključnim razlogom zbog kojeg ste ove godine ipak pobijedili?

– S jednom godinom iskustva u natjecanju za najboljeg mladog poljoprivrednika, ove godine prijavio sam na natječaj kompletnu preradu industrijske konoplje od cvijeta do korijena, s naglaskom na cvijet sa sloganom „Konopljin cvijet za zdraviji svijet“. Radi se o ekološkoj proizvodnji industrijske konoplje, o puno fizičkog rada u polju, o ručnom branju cvjetova i prirodnom sušenju, na izuzetnoj visokoj vrijednosti CBD-a od kojeg danas radimo ulje koje služi kao zdrava hrana za ljude i životinje i kojeg smo uvrstili u nekoliko kozmetičkih proizvoda. To je biljka budućnosti u mnogim industrijama!

• Imate zanimljivu priču i iza vas je pobjeda. Koju poruku želite odaslati svim mladim poljoprivrednicima u RH, te što očekujete od europskog izbora za najboljeg mladog poljoprivrednika/icu?

– Budite hrabri, uporni i ustrajni, stvarajte dobre i održive inovacije, vjerujte u sebe i budite primjerom naše zemlje! Na europskom izboru želim zainteresirati stručno povjerenstvo i kolege iz drugih zemalja i plasirati konoplju visoko na ona mjesta koja zaslužuje, u njedra Europe!

Našem najboljem mladom poljoprivredniku želimo mnogo uspjeha u budućem radu i da Hrvatsku na predstojećem europskom izboru što bolje predstavi. Uspjeh neće izostati!

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakKako uzgojiti lijep korijen mrkve i cikle?
Sljedeći članakPrilog broja: Gnojidba i zaštita u ekološkoj poljoprivredi
Ivan Stupnišek, mag. ing. agr.
Rođen 1985.g. u Zagrebu, gdje završava i Agronomski fakultet. Urednik u Gospodarskom listu i autor nekoliko stručnih članaka i znanstvenih radova. Član HND-a i DANH-a (Društva agrarnih novinara Hrvatske). OBRAZOVANJE: • U Zagrebu završava osnovnu i srednju školu za dentalnog tehničara, te poslije pripravničkog staža u Stomatološkoj poliklinici Perkovčeva u Zagrebu upisuje Agronomski fakultet. • 2010. završava preddiplomski studij Agroekologije, završnim radom „Prorjeđivanje cvjetova i plodova jabuke“ na Zavodu za voćarstvo i pod mentorstvom Gorana Fruka, dipl.ing.agr., čime stječe akademsku titulu prvostupnika inženjera agroekologije. • 2012. završava diplomski studij Ekološka poljoprivreda i agroturizam, diplomskim radom „Primjena hiperspektralne spektroradiometrije u kvalitativnoj procjeni spektralnih značajki tla“ pod mentorstvom doc.dr.sc.Ivane Šestak na Zavodu za opću proizvodnju bilja, čime stječe akademsku titulu magistra inženjera ekološke poljoprivrede i agroturizma. RADNO ISKUSTVO: Od 2014. godine urednik u Gospodarskom listu. Prijašnje radno iskustvo u DTC Sertić j.d.o.o. na radnom mjestu supervizora, B2B kampanje, ljudski resursi, u Stil pekarna d.o.o., kao prodajni predstavnik. U Interpunkt d.o.o. tijekom studija radio u marketingu (telesales), te u Bogadura grupaciji d.o.o. kao suorganizator i suvoditelj za Care International Organization i na radnome mjestu voditelja eventa za klijenta Zagrebačku banku. Stručnu praksu i terenski rad obavlja na Zavodu za opću proizvodnju bilja u okviru projekta prof.dr.sc. Milana Mesića „Gnojidba dušikom prihvatljiva za okoliš“, Zavodu za voćarstvo (stručni projekt), Zavodu za poljoprivrednu zoologiju (stručni projekt) i poljoprivrednoj ljekarni u Sesvetskom Kraljevcu. PODRUČJA INTERESA: Precizna poljoprivreda, ekološka poljoprivreda, obnovljivi izvori energije, integrirana zaštita bilja, stočarstvo, peradarstvo, nove tehnologije, PR i marketing, novinarstvo. ZNANSTVENE PUBLIKACIJE: Autor znanstvenog rada A2 skupine (CAB Abstracts, FSTA) Stupnišek, I.; Fruk, G.; Jemrić, T., (2011). Usporedba različitih tehnika prorijeđivanja cvjetova i plodova jabuke. Glasnik zaštite bilja, 34, 5; 12-16 (ISSN 0350-9664).