Kako do prinosa pšenice zadovoljavajuće kvalitete?

Na većem dijelu Republike Hrvatske od lanjske godine prilikom otkupa žitarica, osobito pšenice, započeo se primjenjivati „Kodeks o otkupu žitarica i uljarica“ koji nije obvezujući za otkupljivače, već je preporuka kod otkupa.

Ukupno ostvareni dohodak u proizvodnji pšenice više nije rezultat ostvarenog prinosa po jedinici površine, već ovisi o nekoliko čimbenika koji utječu na konačno ostvarenu cijenu kilograma pšenice: kakvoći (sadržaju proteina), čistoći (učešće primjesa) i hektolitarskoj masi. O čemu ovisi kvaliteta zrna? Poznata je činjenica da kvaliteta zrna pšenice najviše ovisi o izabranoj sorti, no vrlo bitna je pravilna i pravovremena agrotehnika, gnojidba dušikom, ali i vremenski uvjeti tijekom vegetacijske sezone. Kako pšenica pripada u porodicu trava (Poaceae) za ostvarenje visokih prinosa, ali slabije kakvoće pogoduju joj godine s povećanim količinama oborina, dok u sušnijim godinama obično prinosi nisu visoki, ali su dobre kvalitete. U sjeverozapadnom području Republike Hrvatske zbog vremenskih uvjeta (veća količina oborina, manji broj sunčanih dana) i tla lošijeg boniteta (uglavnom kisela i siromašna tla s malim sadržajem humusa) bez obzira na izbor kvalitetnih sorata i dobru agrotehniku teže je postići parametre kvalitete pšenice koja bi zadovoljavala uvjete potrebne za obračun kvalitete I klase.

Sorte pšenice koje imaju genetski potencijal ostvarivanja visokih prinosa obično ne mogu postići zadovoljavajuću kvalitetu, dok sorte koje postižu zadovoljavajuću kvalitetu nemaju genetski potencijal za ostvarivanje visokih prinosa. Sve nabrojene činjenice vidljive su iz rezultata proizvodnog pokusa 30 različitih sorata pšenice provedenog 2014./2015. godine u Murskom Središću gdje je ostvaren prosječni prinos 7.607 kg s prosjekom hektolitarske mase od 77,03 kg/hL i prosjekom vlage od 11,7 %.

Izbor sortimenta i agrotehnika ključne
Na vremenske uvjete tijekom vegetacijske sezone uzgoja ne možemo utjecati, stoga kod proizvodnje pšenice trebamo posvetiti pažnju izboru sortimenta i agrotehnici. Veći dio agrotehničkih mjera kod uzgoja pšenice (obrada tla, pravovremena zaštita usjeva) dobro je poznata poljoprivrednim proizvođačima, no gnojidba, osobito prihrana u cilju postizanja veće kvalitete zrna pšenice prilikom otkupa predstavljaju veliki izazov poljoprivrednim proizvođačima i agronomima. Primjena potrebnog hraniva u adekvatnoj dozi, u pravo vrijeme uz najmanje troškove ulaganja u gnojivo predstavljaju temeljna načela suvremenog koncepta gnojidbe. Na našem području postoji zanemarivi broj istraživanja vezanih uz povećanje kvalitete pšenice pravovremenom prihranom dušičnim hranivima. Stoga je u suradnji s Agronomskim fakultetom i Petrokemijom Kutina, Savjetodavna služba započela preliminarna istraživanja osjetljivosti modernog sortimenta pšenice na kasnu primjenu UAN N 30 i utjecaj na sadržaj proteina u proizvodnim pokusima. Primijećeno je da na oštećenja lista zastavice, osim temperatura, veliki utjecaj ima količina voštane prevlake koja je različita kod različitih sorata, ali i položaj lista zastavice (uspravan ili savinut). Prošle proizvodne godine UAN N 30 primijenjen je kod klasanja svih sorata u pokusu (13.05.2015.) u najtoplijem dijelu dana, međutim uvečer, ali i sljedećih dana palo je nešto oborina koje su svakako imale utjecaj na oštećenje zastavice. Primjena UAN N 30 u obje godine bilo je u dozi 80 l/ha, odnosno razrjeđenje s vodom u odnosu 2:3, tako da se koristilo ukupno 200 l otopine/ha. Najveća oštećenja zastavice u 2015. godini primijećena su kod sorata: Katarina, Renan i Xenos. Ove godine UAN N 30 primijenjen je 16.05.2016., iako nisu sve sorte klasale (vrlo kasne sorte u pokusu: Mulan; Genius i Apertus). Na dan primjene zabilježene su za ovaj dio godine dosta niske temperature: Tmin. 3,5 °C; Tsred. 10°C i Tmax. 15,3°C. Bez obzira na ovakve temperature ponovno su zamijećena oštećenja zastavice ove godine najviše na sortama: Anica, Renan, Rebeka, Darija, Ferum, Bernarda i Lenox. Najinteresantniji podatak u ovom pokusu svakako je povećanje proteina koje je bilo najvidljivije kod sorata koje imaju mali postotak proteina, dok kod sorata s većim postotkom proteina nije zabilježeno značajno povećanje proteina. U prosjeku svih sorata kod normalne gnojidbe ostvaren je 12,85% proteina, dok kod primjene UAN N 30 ostvareni prosjek proteina bio je 13,91%. Kod najprinosnije sorte u proizvodnom pokusu razlika u ostvarenoj cijeni zbog povećanja proteina i prelaska u viši kvalitativni razred (višu klasu po Kodeksu) iznosila je 391, 96 kn/ha, te ako se pšenica uzgaja na većim površinama, to u konačnici nije mali iznos. Hoće li se povećanje proteina i povećana dobit primjenom UAN N 30 potvrditi i ove godine, vidjet ćemo prilikom ovogodišnje žetve.