Mogućnosti povećanja proteina u zrnu pšenice

44

Posljednjih nekoliko godina na području Republike Hrvatske urod zrna pšenica otkupljuje se prema važećim parametrima kvalitete koji su određeni Pravilnicima.

Prema prošlogodišnjem Pravilniku o parametrima kvalitete i kvalitativnim klasama pšenice u otkupu roda 2017. godine koji je objavljen u NN 64/2017 (od 05.07.2017.), urod zrna pšenice otkupljivao se u više razreda kvalitete nego prethodnih godina. Podjela na više klasa kvalitete pšenice s manjim rasponom % proteina prošle godine, u usporedbi s podjelom na klase prema prijašnjem Kodeksu otkupa žitarica i uljarica (studeni 2014. godine, tri klase kvalitete sa širim rasponom % proteina) pogodnija je za poljoprivredne proizvođače.

Najznačajniji standardi koje proizvođači pšenice trebaju zadovoljiti su: % proteina u zrnu pšenice i hektolitarska masa. Kako se kod nas prije donošenja Kodeksa otkupa žitarica i uljarica malo pažnje pridavalo kvaliteti zrna pšenice, velika većina proizvođača pšenice teško postiže urod zrna viših klasa kvalitete. Proizvodnju pšenice viših kvalitativnih razreda ovisna je o čimbenicima na koje možemo utjecati kao što su: izbor sortimenta za sjetvu, provedena agrotehnika, stanje tla, gnojidba N gnojivima te vremenskim prilikama tijekom vegetacijske sezone uzgoja na koje ne možemo utjecati.

""

Sjemenski materijal od ulaska Republike Hrvatske može se nabavljati na području Europske unije (EU sortna lista), pa je izbor sortimenta za sjetvu pšenice dodatno otežan poljoprivrednim proizvođačima jer se na sortnoj listi EU nalazi više od 1800 sorata obične pšenice. Ovisno o cilju proizvodnje (prinos ili kvaliteta) na tržištu Republike Hrvatske poljoprivredni proizvođači imaju sasvim dovoljni broj sorata za izbor. Valja naglasiti da sorte koje ostvaruju visoke prinose u većini slučajeva ne ostvaruju visoki sadržaj proteina u zrnu i obrnuto. Također, u godinama koje pogoduju ostvarivanje visokih prinosa pšenice (godine s dobro raspoređenim oborinama-pšenica u vegetacijskoj sezoni uzgoja potrebuje 500- 700 mm oborina) uobičajeno je da sadržaj proteina nije zadovoljavajući. Prinos i sadržaj proteina u zrnu pšenice u negativnoj su korelaciji što možemo pripisati povećanom iskorištavanju hraniva iz tla ili nedovoljnoj ishrani usjeva. U vegetacijskoj sezoni 2016./2017. zbog vremenskih uvjeta sjetva je obavljena u kasnijim rokovima, temperature tijekom mjeseca veljače prekinule su busanje (manji broj biljaka po m2 koje su imale više hraniva na raspolaganju) tako da su većinom ostvareni niži prinosi zrna veće kvalitete.

""

Kako ostvariti stabilne prinose?

Veliki utjecaj na ostvarivanje stabilnih prinosa pšenice dobre kvalitete na koju poljoprivredni proizvođači često zaboravljaju ima kvaliteta tla, odnosno opskrbljenost tla najvažnijim makro i mikro elementima, pH tla i opskrbljenost humusom. U dosta slučajeva ista uzgajana sorta pšenice na različitim parcelama ostvaruje različite parametre kvalitete zbog različitog boniteta tla.

Na kvalitetu tla poljoprivredni proizvođači mogu dosta utjecati pravilnom obradom i gnojidbom. Analizom tla trebali bi saznati nedostatke pojedinih hraniva i prema njoj prilagoditi gnojidbu. Na prinos i kvalitetu uroda utjecaj imaju od startne gnojidbe do prihrane. Startnom gnojidbom biljka dobiva potrebna hraniva kojima razvija korijen veće upojne moći za hraniva i vodu pa biljka razvija veću lisnu masu, a samim time će ostvariti veći prinos. Prihrane pšenice obavljaju se nekoliko puta tijekom vegetacijske sezone. Količine potrebnog dušika za prihrane najbolje je odrediti N-min analizom prije provođenja samih prihrana.

""

Na povećanje proteina u zrnu pšenice možemo utjecati, prema trogodišnjem ispitivanju u proizvodnom pokus na 40- ak sorata na području Međimurja, folijarnom primjenom UAN N 30 u fazi klasanja pšenice. UAN se primjenjivao razrijeđen s vodom u odnosu 2:3, odnosno 80 l/ ha UAN-a + 120 l vode/ha. Potrebno je upozoriti poljoprivredne proizvođače da ovakav oblik folijarne primjene dušičnih gnojiva izaziva oštećenja lista zastavičara (različit % ožegotina). Na sortama s uspravnim lišćem kod većine sorata zamijećen je manji % oštećenja na vrhu lista zastavičara, dok je kod sorata povijenog lišća primijećeno veće oštećenje zastavičara. Veća oštećenja lista vidljiva su kod sorata bez voštane prevlake. Preporuka provođenja ovakve prihrane je u večernjim satima jer se temperature tijekom noći snize te su oštećenja manja nego kod primjene u toplijem dijelu dana. Potrebno je paziti na visinu grana prskalice. Ako su grane prskalice bliže lišću, oštećenja su veća. Mjerenjem sadržaja proteina u zrnu pšenice zabilježeno je povećanje proteina kod primjene UAN-a u sve tri godine provođenja pokusa. Kod visokoproteinskih sorata zabilježeno povećanje sadržaja proteina primjenom UAN-a je manje, dok kod visokoprinosnih sorata s manjim sadržajem proteina nakon primjene UAN-a zabilježeno je veće povećanje sadržaja proteina. Osim podataka o povećanju % proteina u zrnu pšenice interesantnija činjenica za naše proizvođače je ostvarena dobiti koja se može ostvariti na razlici u cijeni zbog povećane otkupne cijene više klase kvalitete. Ostvarena dobit ovisna je o godini, visini ostvarenog prinosa i visini povećanja % proteina. Daljnjim istraživanjima načina povećanja % proteina u zrnu pšenice uz istovremeno zadržavanje ili povećanje visine prinosa možemo ostvariti veću dobit kod naše najvažnije krušarice-pšenice.

""

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakNewsletter 9/2018
Sljedeći članakZakon o lovstvu poslan u Hrvatski sabor
Avatar
Diplomirani inženjer agronomije (ratarstva), viša stručna savjetnica u Savjetodavnoj službi Podružnica Međimurske županije iz područja ratarstva. Rođena 07.08.1967. godine u Prelogu. Diplomirala na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1990. godine. Radila u „Sjemenarstvu“ tvrtke Podravka, poljoprivrednim ljekarnama Veterinarske stanice Čakovec, a 01.12.2004. počinje s radom u Savjetodavnoj službi (HZPSS). Kao vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje ratar gdje predaje predmete iz ratarske proizvodnje. Član je više Udruga vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju. Certificirani sudac na koji aktivno sudi na natjecanjima orača. Sudjelovala u organizaciji 59. Svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Kao koautor ili autor stručnih radova sudjelovala godinama na Kongresu oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo u organizaciji Hrvatskog agronomskog društva.