Vrijeme je sjetve ozimih strnih žitarica, pa ćemo prikazati koje mogućnosti proizvođači imaju za suzbijanje korovnih vrsta u ovom roku. Cilj integriranog suzbijanja korova u bilo kojoj poljoprivrednoj kulturi, pa tako i u ozimim žitaricama, jest objediniti i sustavno primijeniti (ciljano) sve raspoložive mjere u borbi protiv korova.

Iako u ozimim žitaricama proizvođači imaju relativno zadovoljavajući izbor dostupnih herbicidnih pripravaka, nikako se ne smiju zaboraviti ostale mjere borbe kojima se može puno učiniti u racionalizaciji primjene herbicida. Zapravo se intenzivnom primjenom herbicida izgubila važnost preventivnih i ostalih nekemijskih mjera borbe, a što uvijek mora biti korak ispred primjene herbicida. Preduvjet uspješnog suzbijanja korova je svakako zadovoljavajuća provedba agrotehničkih mjera poput pridržavanja plodoreda, sjetve čistog sjemena, optimalnog roka sjetve, pravovremene i kvalitetne obrade tla s optimalnom gustoćom sklopa te uravnoteženom gnojidbom. To je posebice interesantno kod usjeva gustog sklopa (strne žitarice) gdje kod kvalitetno obavljenih agrotehničkih mjera usjev može nadvladati korov pa ga čak i nije potrebno suzbijati. Dodatno, poznavanjem biologije, ekologije i morfologije te štetnost pojedine korovne vrste, značajno se može unaprijediti suzbijanje korova i posljedično racionalizirati primjena herbicida.

Rezistentnost korova na herbicide

S obzirom da se u usjevima gustog sklopa (strne žitarice) za razliku od okopavinskih usjeva, direktno suzbijanje korova isključivo obavlja primjenom herbicida, posebno naglašavamo važnost „pametne“ aplikacije i čuvanje što duže na životu pojedinog herbicidnog pripravka. Jednostranim pristupom (ne provođenje preventivnih mjera, monokultura, ponavljanje istog herbicida i grupe herbicida istog mehanizma djelovanja i dr.) moguća je pojava rezistentnosti korova na herbicide odnosno nedjelotvornost inače djelotvornog herbicida na određenu korovnu vrstu. U svijetu su tako zabilježeni rezistentni biotipovi broćike, divljeg maka, gorušice, mišjakinje na herbicide iz skupine sintetskih auksina (2,4- D, fluroksipir, dikamba, diklorprop, MCPA, mekoprop), divlje zobi i mišjeg repka na herbicide iz skupine inhibiotra acetil CoA karoksilaze (pinoksaden i fenoksaprop), ali čak i multiple rezistentnosti (npr. mišji repak istovremeno rezistentan na herbicide iz skupine inhibiotra acetil CoA karoksilaze i inhibitora acetolaktat sintaze).

U RH za sad nema dokazanih rezistentnih biotipova korova, iako se u posljednje vrijeme određeni proizvođači žale na slabiji učinak nekih herbicida, što je posebice naglašeno kod suzbijanja mišjeg repka. Stoga pozivamo sve proizvođače da bilo koju sumnju u nedjelotvornost dosad djelotvornog herbicida prijave djelatnicima Agronomskog fakulteta Zavoda za herbologiju koji sudjeluju u monitoringu rezistentnih korova na projektu financiranog od Ministarstva poljoprivrede „Monitorning rezistentnosti štetnih organizama na sredstva za zaštitu bilja u Republici Hrvatskoj (2018-2020.)“.

Kad suzbijati u jesenskom roku?

Kotiledoni prvih pravih listova ozimih korovnih vrsta

Tablica 1. Selektivni herbicidi za primjenu u jesen

Crtež 1. Fenofaze razvoja strnih žitarica i vrijeme primjene herbicida

Pripravak TORNADO FORTE

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 19/2018

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPrilog broja: Kako poboljšati kvalitetu tla?
Sljedeći članakPovećana stabilnost na cesti i na nagnutim terenima
Avatar
Rođena je u Splitu. Diplomirala je i doktorirala na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu. Od 2001. zaposlena je na Zavodu za herbologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a od 2012. u znanstveno nastavnom zvanju sveučilišnog docenta. Autorica je pet međunarodna znanstvena rada, 20-ak nacionalnih znanstvenih radova, 30-ak stručnih radova te koautora sveučilišnog priručnika. Dodatno se educirala u Italiji, Njemačkoj i Austriji. Maja Šćepanović rođena je 17. lipnja 1975. godine u Splitu gdje je završila osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Jednu godinu srednje škole obrazovala se u Italiji, Domodossoli (Liceo Scientifico Giorgio Spezia). Dodiplomski studij Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu upisala je 1994., gdje je i diplomirala 2000. s temom „Praćenje leta leptira Cydia pomonella u 1999. godini“. Od 2001. godine zaposlena je na Zavodu za herbologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u svojstvu znanstvenog novaka – asistenta. Doktorsku disertaciju „Učinak višekratne primjene smanjenih količina herbicida na korove i prinos šećerne repe (Beta vulgaris L. var. altissima Doll) obranila je 11. ožujka 2011. na Agronomskom fakultetu. U srpnju 2012. godine izabrana je u znanstveno nastavno zvanje sveučilišnog docenta na Agronomskom fakultetu. U višeg znanstvenog suradnika izabrana je 1. ožujka 2018. Sudjeluje u nastavi preddiplomskog studija „Zaštita bilja“ kao koordinator modula Osnove herbologije te suradnik na modulima Osnove fitomedicine, Zaštita ratarskih kultura od štetočinja, Zaštita voćaka i vinove loze od štetočinja te Sustavi suzbijanja štetnih organizama. Na diplomskom studiju Fitomedicina koordinator je predmeta Ekologija korova i predmeta Herbicides na InterEnAgro studiju te suradnica na predmetu Specijalna herbologija. Mentorirala je više od 20 studentskih radova (završni rad, diplomski rad, radovi za dekanovu i rektorovu nagradu). Surađivala je na dva znanstvena projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (Mogućnost primjene smanjenih količina herbicida i Ekološki prihvatljiva zaštita od korova u sustavu integrirane biljne proizvodnje), dva VIP projekta (Primjena smanjenih količina herbicida i Suzbijanje korova u povrću (luk, rajčica, špinat) direktnom sjetvom sjemena) i projektu Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (Pelinolisni limundžik Ambrosia artemisiifolia L., raširenost, biologija, ekologija, štetnost i mjere suzbijanja). Suradnica je i na tri međunarodna projekta IPA: “Enhancement of collaboration between science, industry and farmers: Technology transfer for integrated pest management (IPM) in sugar beet as the way to improve farmer’s income and reduce pesticide use”, Tempus projekt: “International joint Master degree in Plant Medicine” te COS projekt: Sustainable management of Ambrosia artemisiifolia in Europe (SMARTER). Autorica je pet međunarodna znanstvena rada (a1), 20-ak nacionalnih znanstvenih radova, 30-ak stručnih radova te koautora sveučilišnog priručnika. Dodatno se educirala u Italiji, Njemačkoj i Austriji. Aktivno je sudjelovala na 10-ak međunarodnih znanstvenih skupova te 15-ak stručnih skupova iz područja zaštite bilja. Članica je Hrvatskog društva biljne zaštite te Europskog društva za proučavanje korova (EWRS). Područje interesa: integrirano suzbijanje korova, primjena smanjenih količina herbicida, biologija i ekologija korova, prognozni i bio-ekonomični modeli,.