Kalendarski smo sve bliže proljeću, dani su sve dulji, temperature zraka u porastu i polako se stvaraju uvjeti za intenzivan rast ozimih usjeva. Intenzivnim rastom usjevi brzo troše zalihe hraniva iz tla pa im se prihranom moraju osigurati novi obroci naročito dušičnih gnojiva, koje će usjevi iskoristiti za stvaranje odgovarajućeg prinosa po jedinici površine.

Najpouzdaniji pokazatelj potrebne količine dušika (N) za prihranu je kemijska analiza tla pod nazivom Nmin metoda, kojom se utvrđuje količina pristupačnog mineralnog oblika dušika u otopini tla. Kad se zna s kojom količinom dušika se raspolaže, te koje su potrebe svakog pojedinog usjeva s obzirom na visinu očekivanog prinosa, izračuna se količina dušika koja nedostaje i koju treba osigurati gnojidbom.

Visokoprinosne sorte, a kod uljane repice i hibridi, koji se uzgajaju na tlima različite plodnosti i u različitim klimatskim uvjetima zahtijevaju i različit pristup prihrani ali ono što je konstanta je da će prihrana podijeljena u više obroka dati bolji rezultat od jednokratne prihrane.

Optimalno vrijeme za drugu prihranu

Bliži se optimalno vrijeme za drugu prihranu, koja će usljediti za nekoliko dana. Za pšenicu je to početak vlatanja, kad se zametak klasa odvoji od čvora busanja približno 2 cm, a za uljanu repicu je to neposredno prije intenzivnog porasta, kada se iz rozete pojavljuju prvi pupovi.

Prihrana u ovoj fazi rasta i razvoja potencira fotosintetsku aktivnost, koja će spriječiti pojavu sterilnih klasića kod pšenice, a isto tako će se omogućiti većem broju zametnutih pupova uljane repice da budu oplođeni i da se iz njih razvije plod – komuška.

Valja ponoviti kako su predispozicije za postizanje visokih prinosa samo djelomično genetski određene, što dodatno naglašava važnost dobre opskrbljenosti usjeva dušikom u ovoj fazi rasta i razvoja.

Ne bi se trebalo kasniti s drugom prihranom

S drugom prihranom ne bi se trebalo kasniti naročito kod uljane repice jer zbog nedovoljne ishranjenosti u fazi intenzivnog porasta može doći do ranog polijeganja usjeva. U drugoj prihrani mogu se koristiti sva dušična mineralna gnojiva jer oblik dušika nema presudan utjecaj na prinos i kvalitetu repice i pšenice.

Prilikom odabira gnojiva za prihranu treba napomenuti da dušično-sumporna gnojiva ASN i PETROKEMIJas po svojoj učinkovitosti ne zaostaju za KAN-om, standardnim dušičnim gnojivom najčešće primjenjivanim u prihrani u našim proizvodnim uvjetima. Njihov dodatni benefit je sumpor, koji potencira povećanje sadržaja ulja kod uljane repice i sadržaja proteina u zrnu pšenice.

Formulacija i količina mineralnog gnojiva koja se preporuča primjeniti u II. prihrani

FORMULACIJA GNOJIVA2. PRIHRANA
ASN (26N + 15S)150 – 250 kg/ha
KAN N (MgO) 27 (4,8)150 – 250 kg/ha
PETROKEMIJas (20N+24S)200 – 250 kg/ha
UREA N 4680 – 100 kg/ha
UAN N 30 tekući80 – 100 l/ha

https://petrokemija.hr/

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakUspješno završen besplatan tečaj prerade i dorade voća
Sljedeći članakYara Kristalon – visoki standard u naprednoj ishrani bilja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.