Naslovnica Rubrike Ratarstvo Duhan se uzgaja na dubokim plodnim tlima

Duhan se uzgaja na dubokim plodnim tlima

Objavio

mr. sc. Tatjana Martinović, dipl. ing. agr.

13. veljače 2025.

Duhan je okopavinska vrsta koja ne zauzima velike površine u Republici Hrvatskoj, ali je radno intenzivna poljoprivredna vrsta. Ima velik komercijalni značaj.

U Republici Hrvatskoj se uzgajaju dva tipa duhana: virginia i burley. Duhan tipa virginia u proizvedenim količinama sudjeluje s oko 90 %. Uzgaja se na pjeskovitim, slabo plodnim tlima na kojima druge ratarske kulture slabo uspijevaju. Duhan obavezno treba uzgajati u plodoredu jer se samo tako može postići visok i kvalitetan prirod. Prema pravilima struke, duhan bi se na istu parcelu trebalo saditi tek svake četvrte godine, ali zbog pomanjkanja odgovarajućih površina za proizvodnju duhana, često se uzgaja u monokulturi. Uzgajan u monokulturi, ne reagira odmah značajnim padom prinosa pa se ubraja u samostabilne vrste. No, u konačnici ponavljanje sadnje na istim parcelama dovodi do umornosti tla, povećanog broja štetnika i zaraze uzročnicima biljnih bolesti.

Dobar predusjev većini ratarskih kultura

Duhan je dobar predusjev za većinu ratarskih kultura, a najbolji predusjevi duhanu su strne žitarice (zob, ječam, pšenica). U Podravini je u plodored s duhanom često uključena kamilica. Loši predusjevi, ali i susjedi duhanu su biljke koje napadaju iste bolesti i štetočine (konoplja, suncokret i biljke iz porodice Solanaceae: krumpir, rajčica, paprika). Mahunarke kao predusjeve duhanu tipa virginia treba izbjegavati. Prvi dio vegetacije (proizvodnja presadnica) odvija se u zaštićenim prostorima (u plastenicima) i traje 55 – 60 dana. Drugi dio vegetacije, u polju, traje 90 – 150 dana.

Sjetva duhana obavlja se na automatskoj liniji za sjetvu piliranog sjemena u razdoblju od 5. do 15. ožujka. Presadnice se proizvode po float sustavu proizvodnje (hidroponski uzgoj) duhanskog rasada u plastenicima. Bazeni se pune vodom do visine 15 cm. Hranjiva otopina priprema se otapanjem mineralnih gnojiva u vodi. U hranjivu se otopinu preventivno dodaju fungicidi. Obavezna mjera njege je šišanje rasada. Provodi se radi ujednačavanja razvijenosti biljaka. Prvo šišanje obavlja se kada su biljke visine otprilike 4 cm iznad razine kontejnera, a svako iduće u intervalima od oko 5 dana. Svakim se šišanjem visina biljke smanjuje za oko 1,5 cm. Šišanjem se dobiva više ujednačenih presadnica po m², postiže bolja čvrstoća, veća elastičnost i veća debljina stabljike. Rasad se šiša više puta (3-4), prema potrebi. Rez šišanja nikada ne smije oštetiti vegetativni vrh biljke.

Sadnja presadnica duhana

Nakon šišanja i razdoblja kaljenja na vanjskim temperaturama presadnice su spremne za sadnju. Kaljenje se provodi otkrivanjem čeonih, a poslije i bočnih strana plastenika. Nakon kaljenja presadnice su elastičnije i čvršće pa lakše podnose presađivanje u polje. Tijekom uzgoja, u plasteniku se mora održavati povoljna relativna vlaga zraka kako bi se smanjila mogućnost pojave i razvoja bolesti rasada i pojave algi u vodenoj otopini. Najbolji agrotehnički rokovi za sadnju presadnica duhana su od 5. do 15. svibnja. Sadnja presadnica se obavlja u razdoblju između 10. – 20. svibnja, odnosno kad su presadnice dovoljno razvijene i prestane opasnost od propadanja uslijed pojave negativnih temperatura. Međuredni razmak i razmak u redu ovisi o tipu, sorti, klimatskim uvjetima, načinu sadnje, odnosno berbe. Radi nedostatka radne snage, u današnje vrijeme strojna berba je sve više zastupljena.

Duhan se može saditi na ravno pripremljeno tlo, ili na tlo formirano u gredice. Za postizanje većeg prinosa i kvalitete duhana preporuča se uzgoj na gredicama. Prednosti takvog uzgoja su bolje zagrijavanje tla, bolja aeracija i iskorištavanje vlage, pristupačnija hraniva, brži razvoj duhana i smanjena mogućnost plavljenja vodom. Gredičanje se obavlja traktorima velike snage uz podrivanje na dubini od oko 50 cm. Time se razbija taban pluga, povećava površina i prorahljuje tlo. Sadnja na ravnu površinu podrazumijeva pripremu površinskog sloja tla na dubinu od 10 do 15 cm. Tlo treba biti rahlo i ravno, bez depresija. Neovisno o načinu pripreme tla, površinu za sadnju treba pripremiti od 10 do 15 dana prije same sadnje presadnica radi stvaranja povoljnog vodozračnog režima u tlu za ukorjenjivanje duhanskog rasada.

Na koju dubinu saditi?

Dubina sadnje vrlo je važna i treba paziti da vegetativni pup ostane dovoljno iznad površine tla, a ralo sadilice ne smije praviti ni preduboku ni preplitku brazdu. Kotači sadilice pritišću tlo oko vrata korijena, pri čemu struk sadnice ostaje okomito učvršćen u tlu. Jedan od najvažnijih agrotehničkih zahvata u proizvodnji duhana je gnojidba. Ovisi o agroekološkim uvjetima i obavlja se temeljem kemijske analize tla, potrebe biljaka i iskustva. Za prinos duhana od oko 2400 kg/ha gnoji se kombiniranim P, K, Mg, B gnojivom (5:30:3,5:0,1) u količini od 500 do 600 kg/ha, što odgovara količini čistih hraniva od 25 do 30 kg P₂O₅ i 150 do 180 kg K₂O/ha.

Utjecaj dušika na kvalitetu duhana

U proizvodnji duhana dušik ima središnje mjesto i najveći značaj jer utječe na prinos, ali i na kvalitetu lista duhana. Prilikom gnojidbe treba uzeti u obzir i rezerve dušika u tlu. Prekomjerna količina dušika izaziva snažan porast biljke čime se povećava prinos, ali i pospješuje rast zaperaka. Istodobno smanjuje se kvaliteta: listovi su zadebljali s izraženom nervaturom i ne pokazuju znakove tehnološke zrelosti, teško se suše, a nakon sušenja su tamno-smeđe boje (lošija kvaliteta). Uz to, dolazi i do promjene u kemijskom sastavu lista: povećana gnojidba dušikom povećava postotak nikotina i bjelančevina, a smanjuje sadržaj ugljikohidrata.

Duhan koji je obilno gnojen dušikom ima lošu pušačku kvalitetu. U slučaju nedostatka dušika smanjen je prinos lista. Fosfor povoljno utječe na razvoj korijenovog sustava, što je važno za ukorijenjavanje, pospješuje zriobu listova i umanjuje negativno djelovanje dušika. Doprinosi boljoj kvaliteti lista. Ako je nedostatak fosfora jako izražen simptomi se javljaju i na listu: listovi su uži, sitni, tamno-zelene boje. Kalij utječe na kvalitetu listova. Uz dobru opskrbljenost kalijem listovi su elastični, gipki, puni. Kalij utječe na otpornost biljke na sušu. Nedostatak kalija dovodi do usporenog porasta i do teškog sušenja lista. Od svih mineralnih elemenata, duhan usvaja najviše kalija. Kalijeva gnojiva moraju biti u sulfatnom obliku jer klor iz kloridnog oblika smanjuje brzinu sagorijevanja duhana.