U osnovnoj gnojidbi kukuruza nužno je unošenje biljnih hranjiva na dubinu na kojoj se razvija glavna masa korijena, a to je dubina oranja. Korijen koji se razvije imat će na raspolaganju dovoljne količine hranjiva. Biljke kukuruza bolje će se ukorijeniti jer se u području s najviše hranjiva razvija i najveća masa korijena. Takve biljke kukuruza bolje podnose sušu jer im je korijen u dubljim slojevima gdje je više vlage.
Gnojiva koja se dodaju u osnovnoj gnojidbi uglavnom se u tlo unose oranjem. U osnovnoj gnojidbi ujesen u tlo se unesu dvije trećine ili ukupna količina fosfora i kalija te manja količina dušika. To je preporuka za tla koja nisu previše lagana i pjeskovita podložna jakom ispiranju oborinama tijekom zime.
Koje su opasnosti od ispiranja hranjiva?
Fosfor i kalij su biljna hranjiva koja se slabo pokreću u tlu (svega oko 2 cm godišnje), pa stoga nema opasnosti od njihova ispiranja tijekom zime. Ako se ova hranjiva unesu u tlo suviše plitko, zbog istog razloga neće se premjestiti u dublje slojeve pa će korijen koji se razvija biti u plitkom sloju a biljke ć biti podložije polijeganju jer nisu dobro ukorijenjene.
Kad kukuruz dolazi nakon žtarica, dovoljno je vremena za pravodobnu gnojidbu i obradu, a nužno je i plitko zaorati strnište nakon žetve na dubinu između 10 i 15 cm U zaoravanju strništa svakako treba dodati 80 – 100 kg/ha UREE ili 100 – 120 l/ha UAN-a. Dodat kom dušika poboljšava se razgradnja organske tvari koja se unosi u tlo.
Kukuruz je biljka velikoga genetičkog potencijala. Selekcijom su stvoreni visokorodni hibridi koji u proizvodnji traže visoku agrotehniku, dobru ishranu i gnojidbu većim količinama biljnih hranjiva. Tla izrazito kisele reakcije nisu pogodna za proizvodnju kukuruza, jer on ne podnosi kiselost, ograničava se njegov rast i razvoj i svakako usvajanje biljnih hranjiva. Radi toga na tlima kisele reakcije treba obvezno obaviti kalcizaciju, kako bi se postignula optimalnija reakcija tla ne niža od pH- 5,5. Kalcizacija se može obaviti dodavanjem Fertdolomita, materijala za kalcizaciju, a količina će ovisiti o pH-vrijednosti utvrđenoj analizom tla.
Najbolje je gnojidbu kukuruza obaviti na temelju analize tla, pa je preporučljivo prije osnovne gnojidbe uzeti uzorke i obaviti kemijsku analizu. Na temelju utvrđenih zaliha hranjiva u tlu, uz ostale važne čimbenike kao što su fizikalna i kemijska svojstva tla, količina oborina te zahtjevi hibrida kukuruza za biljnim hranjivima potrebnim za određeni urod, može se dati pravilnija preporuka gnojidbe.
Kukuruz zbog visokoga genetičkog potencijala koji uvjetuje rast i razvoj velike biljne mase i prinosa zahtijeva i primjerenu gnojidbu sa 150 – 200 kg/ha dušika (N), 100 – 130 kg/ha fosfora (P2O5) i 120 – 180 kg/ha kalija (K2O).

Prethodni članakPčelinjak u rujnu
Sljedeći članakLuk kozjak – jesenska sadnja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.