Lučice su skuplje od sjemena i imaju sklonost ranoj cvatnji. – Kupujte sorte bez virusa koje daju bolji urod ili ostavite svoje zdrave lukovice za sljedeću godinu.

Sadnja i sjetva

Idealna veličina lučica je oko 2 cm promjera – rezultirat će dobrim urodom velikih ljutika. Veće lučice urodit će većim brojem manjih lukovica. Sadite od kasne zime ili ranog proljeća, čim su uvjeti tla povoljni. Luk kozjak se može saditi i od kasne jeseni i rane zime, za raniji urod. Ako su vremenski uvjeti nepovoljni, lučice se mogu posaditi u velike lonce i presaditi kada se uvjeti poboljšaju.
Lučice sadite na udaljenost od 23 cm, u redove udaljene 30 – 38 cm. Bolje je napraviti male rupe nego gurati lučice u zemlju (zbijenost, koju uzrokuje guranje, pogotovo u tvrdim tlima, može biti prepreka mladom korijenju). Ostavite vrhove lučica malo iznad površine tla. Druga mogućnost je da lučice sadite u rupe duboke 1 cm, udaljene 18 cm, te da ih prekrijete zemljom.

F1 hibridi koji se uzgajaju iz sjemena stvaraju jednu lukovicu a ne nekoliko. Od početka do sredine proljeća, čim uvjeti tla dopuste, posijte sjeme rijetko, na dubinu od 1 cm, u široke jame, te prorjeđujte dok oko svake biljke ne bude 2,5 – 5 cm. Ako su biljke udaljenije, veća je vjerojatnost da će se oblikovati skupina lukovica. Premale ljutike mogu se uzgajati zbog listova, ali nekoliko listova možete skinuti i s onih dobre veličine. Od jeseni do proljeća sadite pod staklom za raniji urod. Sijte u plitice ili lonce s kompostom za nepovoljna vremena, a na otvoreno kada se uvjeti poprave. Lukovice bi trebale biti na udaljenosti od 2,5 cm.

Rast i razvoj

Luk kozjak voli zaštićeno, sunčano stanište na vlažnom tlu dobre drenaže, koje je po mogućnosti bilo pognojeno za prethodnu kulturu.
Druga mogućnost je da prekopate parcelu u ranu jesen, dodajući dovoljnu količinu komposta u donje slojeve tla.
Prije sadnje poravnajte tlo i ugrabljajte gnojivo, oko 110 g/m2, ako sadite lukovice dobra će biti grubo izorana zemlja, ali sjeme treba finiju strukturu tla. Zalijevajte tijekom suha vremena i redovito plijevite, pogotovo dok se oblikuju biljke. Pažljivo se služite motikom jer se oštećene lukovice ne mogu čuvati.

Održavanje

Proljeće. Sadite lučice kada uvjeti tla dopuste. Sijte sjeme kada se tlo dovoljno zagrije.
Ljeto. Plijevite. Zalijevajte tijekom suhih razdoblja.
Jesen. Po potrebi, u tlo ukopajte dobro razgrađen kompost. Sadite lučice za rani urod.
Zima. Sadite lučice od kasne zime nadalje.

Luk kozjak – uzgoj u zaštićenim prostorima

Ljutika je vrlo otporna ali joj koristi povremena zaštita staklom ili prekrivača tijekom razdoblja vrlo hladnog vremena, pogotovo ako je tlo loše drenaže.

Uzgoj u loncima

Ljutike mogu rasti u velikim loncima, u kompostu sa zemljom. U mješavinu dodajte sporo djelujuće gnojivo, a na dno lonca stavite sloj krhotina zemljanih posuda radi bolje drenaže. Dobro zalijevajte biljke tijekom suha vremena.

Luk kozjak – berba i čuvanje

Od sredine ljeta na dalje, kako se listovi osuše, pažljivo izvucite lukovice i za suha ih vremena ostavite na površini da se suše oko dva tjedna. U suprotnom ih sušite poput crvenog luka. Ne režite zelene listove jer to može uzrokovati gljivične infekcije te tako oštetiti lukovice za čuvanje. Razdvojite lukovice iz svake skupine, odstranite zemlju i oslobodite listove a zatim ih čuvajte na tamnom, hladnom i prozračnom mjestu. Čuvajte ih u pliticama, mreži. Ljutike koje su uzgajane radi listova treba brati kada su visoki otprilike 10 cm.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKopitne bolesti
Sljedeći članakŠpinat voli kasnu sjetvu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.