Ovog proljeća je na šećernoj repi zabilježen intenzivan napad kukuruzne pipe (Tanymecus dilaticollis, Gyllenhal) u Vukovarsko-srijemskoj županiji i potpuno uništenje dijelova nasada šećerne repe. Pipe su zabilježene u velikom broju na poljima gdje je prethodne godine uzgajan kukuruz.

Kukac je prezimio u stadiju odraslog oblika u tlu i ostacima kukuruza. Uz povišenje temperatura na 5 oC – 10 oC tijekom travnja započeo je izlazak na površinu i ishranu na šećernoj repi. Zabilježeno je u prosjeku 10-ak pipa na m2 . To je daleko iznad kritičnog broja koji u slučaju kukuruza iznosi 3 – 5 štetnika po m² ili oštećenje više od 20 % lisne površine usjeva u stadiju 1 – 2 lista  kukuruza.

U slučaju šećerne repe prag odluke za suzbijanje repine pipe, štetnika vrlo sličnog kukuruznoj pipi, iznosi 1 pipu/m2, a u slučaju mladog nasada u fazi prva dva prava lista prag je i daleko niži (0.1 pipe/m2). Kukuruzna pipa je lako prepoznatljiva. Duljine je do 1 cm i sive je boje. Glava je produžena u rilo, na čijem se vrhu nalaze usni organi za grizenje i žvakanje. Štete nanose odrasli oblici koji se hrane listovima. Karakteristične su grizotine u obliku polumjeseca.

Širokorasprostranjen štetnik

Ovaj štetnik je raširen na svim područjima gdje se uzgaja kukuruz, a kod nas se najčešće javlja u Slavoniji, Srijemu i Baranji. Visina šteta ovisi o razvojnom stadiju kulture, o temperaturi i o zakorovljenosti površine. Intenzitet ishrane i šteta se višestruko povećava kod povišenih temperatura i smanjenje zakorovljenosti.

Najčešće napada kukuruz, duhan, suncokret te šećernu repu. Često se bilježe štete u fazi klijanja, dok su biljke još ispod zemlje. Može nanijeti štete i na žitaricama kad se pipa pojavi prije sjetve ili prije nicanja proljetnih usjeva.

 class=
Kukuruzna pipa na šećernoj repi (Izvor: D. Lemić)
 class=
Grizotine na biljkama i oštećenja (Izvor: H. Virić Gašparić)

Razvoj i razmnožavanje se odvija od proljeća do sredine lipnja. Ženke polažu jaja u tlo na dubinu 2 cm u blizini biljke. Jedna ženka može položiti do 350 jaja iz kojih se nakon 10 – 12 dana razvijaju ličinke. Ličinke su sitne, oko pola centimetra, bijele boje, bez nogu, savijene u luk. Žive na dubini tla od 20 do 60 cm gdje se hrane korijenjem usjeva. Razvijaju se 2 do 3 mjeseca i potom prelaze u odrasli oblik koji ostaje u tlu u kojem prezimljuju.

Koristite plodored!

Najučinkovitiji način preventivne zaštite je odgovarajući plodored, odnosno izbjegavanje uzastopne sjetve kukuruza tri ili više godina na istoj parceli, jer se pipa javlja uglavnom u slučaju monokulture. Vizualno praćenje pojave štetnika omogućava pravovremeno uočavanje i odluku o suzbijanju primjenom kemijskih insekticida. Sjetva tretiranog sjemena je dozvoljena uz posebno odobrenje Ministarstva poljoprivrede, no kod većeg napada, ova mjera nije dovoljna. Za suzbijanje kukuruzne pipe u kukuruzu, šećernoj repi, duhanu ili suncokretu nema dozvoljenih registriranih sredstava.

U Hrvatskoj je u šećernoj repi, za suzbijanje štetnih-grizućih kukaca dozvoljeno sredstvo na bazi aktivne tvari  lambda-cihalotrin (KARATE ZEON) uz primjenu dva puta u sezoni prilikom pojave štetnika s razmakom od 10 dana. Za suzbijanje drugih vrsta štetnih pipa (Conorrhynchus mendicus i Lixus junci) dozvoljena sredstva na bazi aktivne tvari deltametrin (DECIS 2,5 EC) uz primjenu jednom u sezoni kod pojave štetnika, u ranoj fazi napada te cipermetrin (CYTRIN MAX), dva puta u vegetaciji u razmaku koji ne smije biti kraći od 10 dana.

Do nedavno je repina pipa bila glavni problem kod uzgoja šećerne repe u istočnom dijelu Hrvatske. Smanjenjem proizvodnih površina pod repom koje sada iznose dvostruko manje nego prethodne dvije godine, smanjio se i problem repine pipe. Repina pipa je monofagan štetnik i vezana je isključivo za šećernu repu, za razliku od kukuruzne pipe koja ima velik spektar domaćina i to onih koji su vrlo česti u uzgoju. Uz vrlo ograničavajući broj dozvoljenih kemijskih sredstava, čini se da imamo novog štetnika koji će u narednim godinama ozbiljno ugroziti preostali uzgoj šećerne repe, ako ne i biti presudni čimbenik za potpuno gašenje proizvodnje ove zahtjevne kulture.

Helena Virić Gašparić, mag. ing. agr.

Domagoj Vučemilović-Jurić, univ. bacc. ing. agr.

Ema Perković

izv. prof. dr. sc. Darija Lemić

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje